Saga o Zvjezdanim stazama prošla je dug put od kultne TV-serije šezdesetih do današnjeg statusa najvećeg izmišljenog svijeta suvremene popularne kulture. Neumoran i nemiran duh istraživanja koji goni brod Enterprise da bodro kroči kamo još nitko nije pošao oduvijek je svojstven i filozofskom nagnuću.

Poput nas, njegovi likovi trude se pronaći smisao smrti razaranja i kaosa. Te prijetnje katkad dolaze i iznutra, jer Zvjezdane staze pružaju mnogim svojim likovima dramatičnu mogućnost da se suoće sa svojom mračnom stranom. Usprkos tim prijetnjama, časnici Zvjezdane flote smatraju svoje zadatke neće najbolje obaviti primjenom nasilja i uvjeravanja nego snagom svojih ideala.

Ta crta zajednička je njima i velikim filozofima, koji se još od Sokratova doba uglavnom slažu da je bolje trpjeti “udarce i strijele nesretne kobi” nego činiti zlo ili živjeti u laži.

Poput filozofije, i Zvjezdane staze nas potiču da se oslanjamo na svoje ideale i propitujemo ih kad situacija postane teška. Da bi pronašao snagu potrebnu da bude vođa, Picard proučava poeziju i povijest, dok se Janeway prisjeća pouka iz svoje znanstveničke prošlosti, a Archer oponaša vrline svojih junaka: Zeframa Cochranea i svoga oca. Poput njemačkih filozofa Arthura Schopenhauera i Friedricha Nietzschea, Spock nalazi prosvjetljenje u umjetnosti – u njegovu slučaju, u Marcu Chagallu. Julian Bashir i Tom Paris prihvaćaju utjecaje pop-kulture dvadesetog stoljeća. Data pak sve do svojeg plemenitog žrtvovanja pokušava razumjeti što znači biti čovjek i razvija svoje sposobnosti – i to u gotovo svakoj epizodi na nov način.