O AUTORU:

Rođen 1933. na Sušaku iz političkih razloga. Izdanak obitelji koja je obilježila tri stoljeća našega kraja, a i šire (Matko 1849., Ante 1881., Josip 1883., Oleg st. 1906., Oleg ml. 1967.). U djetinjstvu govorio tri jezika: kod kuće hrvatski i ruski, a u školi talijanski. Nešto poslije, u logoru, njemački i poljski. U životu imao tri državljanstva: talijansko, jugoslavensko i hrvatsko. I školu je pohodio na tri jezika: talijanski, srpski i hrvatski. Klasičar, pravnik s advokatskim ispitom, deset je godina djelovao u vanjskoj trgovini, da bi se skrasio na puna četiri desetljeća u novinsko-izdavačkoj branši (Informator i Privredni vjesnik – Zagreb). U tom je razdoblju izdao sam ili u suautorstvu pet stručnih knjiga i mnoštvo članaka. Mnogo godina poslije objavio je knjige: Kronika obitelji Mandić I. i II. izdanje,  Rotary i mi – prvih 100 godina, Rotary u Hrvatskoj i svijetu, Oleg Mandić, l'ultimo bambino di Auschwitz  i Oleg Mandić, posljednji dječak Auschwitza.

Potvrdio se i na drugim područjima. Autor je dvaju kratkometražnih dokumentaraca te suautor jednog dugometražnog. Autor je triju izložbi. Nemirni, pa donekle i avanturistički duh odveo ga je da u pratnji svoje životne družice Duške posjeti stotinjak zemalja na svim kontinentima, o čemu su svjedočile mnogobrojne prezentacije u opatijskoj Čakavskoj katedri.

Strastveni bridžist više od pola stoljeća, nekada je skupljao priznanja i na tom području.

Dodatnu vrijednost u životu je našao kad je prije 25 godina ukrstio životni put s Rotaryjem. Suosnivač je RC Rijeka: četrnaest godina vodio je onda najzamjetniji projekt Kraljevica, za što je dobio i najviša rotarijanska priznanja.

Život mu je obilježio boravak 1944./1945. u zloglasnom Auschwitzu, iz kojeg je izašao doslovno posljednji. Diči se lijepim životom jer sve tegobe uspoređuje s Auschwitzom. Nositelj je brojnih priznanja za istaknuti društveni rad, osobito s mladima, na promicanju društvenih, etičkih i moralnih vrijednosti. Posljednjih deset godina vidimo ga za govornicama po Italiji, Hrvatskoj i Sloveniji, gdje izazvan društvenim kretanjima poziva na otpor protiv svakog Zla i svakog nasilja. Taj otpor i tu borbu naziva antifašizmom.