Zagramer je rječnik koji donosi oko 6000 germanizama, koji su se upotrebljavali nekad, a veći dio koristi se i danas. Rječnik je koncipiran i metodološki razrađen prema suvremenim filološkim standardima i pravilima, uz preporuke stručnih redaktora i recenzenata. Sadrži dvojezični predgovor, popis kratica, germanskih imena i objašnjenja njihovih značenja, popis korištene literature, bilješku o autoru, te odabrane izvatke iz stručnih recenzija.

Filološki rad gospodina T.O. Benkovića vrlo je pomno sačinjen rječnik, koji ima, bez pretjerivanja, golemu kulturno povijesnu vrijednost. Napravljen je na uzornom znanstvenom nivou, sadrži mnoštvo i manje poznatih podataka, na svim razinama pouzdane informacije, pa se može, zbog naše kulturne povijesti, čitati i kao štivo koje ima i beletristički naboj. Zagramer nije samo za ‘Agramere’, nego i za svakoga koji prepoznaje jezik u povijesti i povijest u jeziku. – Akademik Viktor Žmegač

Zagramer je veliko i impresivno djelo koje znalački i sjajno popunjava prazninu između starih Agramera i novog naraštaja Zagrepčanaca. Bez poznavanja upravo ovog rječnika nemoguće je pratiti povijest, a pogotovo kulturnu povijest Zagreba. Stoga rječnik svojim stručnim i znanstvenim pristupom danas oživljava duh grada koji se posve izgubio posljednjih godina, što će on obilato nadoknaditi. – Vladimir Kranjčević

Germanizmi i njihov nesaglediv utjecaj na govor u Zagrebu izvor je trajnog istraživačkog interesa. S jedne strane prihvat germanizama u zagrebačkom govoru ima svoju lingvistčku komponentu koja pokazuje na koje se sve načine, kojim glasovnim pomacima i ostalim lingvističkim mehanizmima mijenjao svakodnevni govor građana Zagreba, a s druge pruža uvid u kulturu svakodnevice i uporabe jezika što germanizme čini substratom i dobrim izvorom za proučavanje male povijesti. Ovaj rječnik iznimno je važan kao prvi referentni rad pomoću kojeg se omogućava ozbiljan istraživački zahvat u razumijevanje uloge koju je Austrija i Njemačka odigrala u konstrukciji identita u velikom dijelu Hrvatske, pa na kraju krajeva i u njenoj političkoj povijesti. – Tomislav Pletenac