Vrt Finzi-Continijevih najbolji je iz niza romana talijanskog književnika Giorgija Bassanija s temom života ferarskih Židova. Danas se smatra jednim od najznačajnijih romana talijanske književnosti ikada napisanih. Svjetsku je slavu postigao nakon što je po njemu 1970. godine slavni Vittorio de Sica snimio istoimeni film nagrađen Oscarom za najbolji strani film. Roman se sada, više od pedeset godina od zadnjega hrvatskog prijevoda pod nazivom Stari obiteljski vrt, pojavljuje u novom, vrsnom, prijevodu Divine Marion.

Bogataška židovska obitelj Finzi-Contini, kako u životu, tako i smrti, odvojena je od ostaloga svijeta i među njih teško je ući. Njihovu djecu podučavaju privatno, a dane provode igrajući tenis na igralištu smještenom usred divnog vrta kojeg je zbog visoke ograde teško vidjeti, a kamoli u njega ući. Pripovjedač, također Židov, ali manje bogat, zaljubljuje se u, od sebe stariju, Micòl Finzi-Contini, bogatašku mezimicu koja je baš poput obiteljskoga vrta daleka, nedostižna i tajnovita. Njihova ljubavna priča, koja se ponajviše sastoji od čežnje, očekivanja susreta i čekanja zvona telefona jedna je od najljepših ikada napisanih. Obiteljske tragedije, sve zloslutniji dolazak nacizma priuštit će glavnome junaku tek trenutke blizine sa svojom ljubavi, trenutke koje će pamtiti čitav život.

O AUTORU:

Jedan od najznačajnijih talijanskih književnika prošloga stoljeća Giorgio Bassani (1916. – 2000.) pisao je poeziju (zbirke Te lucis ante, Zora na staklima, Epitaf, Vrlo potajno), eseje i prozu. Proslavio se romanima o sudbinama junaka iz života nekadašnje Ferrare. Najznačajnijim mu se djelima smatraju: Ravničarski grad, Pet ferarskih priča, Zlatne naočale, Iza vrata, Čaplja i Miris sijena.
Roman Vrt Finzi-Continijevih odmah je prepoznat kao remek-djelo i nagrađen je jednom od najznačajnijih nagrada za talijansku književnost Viareggio.