Akcija!
36,90 KM
99,90 KM
74,70 KM
179,90 KM
VELIKI ATLAS HRVATSKE
124,00 KM
155,00 KM
Veliki atlas Hrvatske, čiju osnovu čine topografske karte u mjerilu 1:100 000, Hrvatsku prikazuje cjelovito i u svjetlu suvremenih geografskih procesa.
PRVI PUT
– atlas velikog formata (21,7 x 29,5 cm) na oko 500 stranica
– novi sadržaji na topografskim kartama
– novi planovi svih županijskih središta i gradova s više od 30 000 stanovnika
– nove tematske karte
– aktualna geografska problematika hrvatskih regija
– nove, brojnije vrhunske fotografije poznatih i manje poznatih lokaliteta u Hrvatskoj
– QR-kodovi
U atlasu ćete pronaći:
– 194 topografske karte u mjerilu 1:100 000
– 23 plana grada u mjerilu 1:12 500
– tematske karte
– više stotina vrhunskih fotografija
– nekoliko desetaka QR-kodova
Na zalihi
SKU: 9789531969253
Kategorija: Enciklopedija i atlasi znanja
Preporučujemo
EKSTREMNA KLIMA
Mladinska knjiga Beograd
Autor: Pol Sajmons
Prevodilac: Gavrilo Došen
Naslov originala: Nature"s Mighty Powers. Extreme Weather
Na vreme utiče energija sunca. Dok zagreva zemlju, ta energija pokreće sile u atmosferi, određujući gde će padati kiša i duvati vetrovi stvarajući ekstremnu klimu van naše kontrole.
Knjiga sadrži bogate informacije podeljene u više poglavlja :
1. Mašina za vreme,
2. Oluje,
3. Vetar,
4. Kiša,
5. Suša,
6. Sneg i led,
7. promene klime
HRVATSKI GRADOVI
Josip Jukić
Mozaik knjiga
HRVATSKI GRADOVI
Autor: Josip Jukić
Knjiga koja prikazuje zanimljive i informativne tekstove o povijesnom razvoju gradova RH
Iako je Hrvatska površinom malena država, njezine su prirodne cjeline vrlo različite, a podjednak bismo zaključak mogli steći promatramo li hrvatske gradove. U čemu se razlikuju, primjerice, geografski ne toliko udaljeni Pazin i Rovinj, Sisak i Petrinja, Karlovac i Ozalj ili Vrgorac i Ploče? Što pak povezuje neke udaljenije gradove, poput Osijeka i Varaždina, Čakovca i Ogulina, Zaboka i Belišća ili Malog Lošinja i Komiže?
Svaki grad priča je za sebe, a u nekima od njih, poput najstarijih Visa, Staroga Grada i Trogira, ta priča traje već 2400 godina. Uz ove prelijepe antičke gradove upoznajte slikovite srednjovjekovne i ništa manje zavodljive novovjekovne gradove te otkrijte koje gradove možemo svrstati među slobodne kraljevske ili stare hrvatske, a koje među industrijske, turističke ili satelitske. Naime, ova uzbudljiva knjiga sadrži:
• zanimljive i informativne tekstove o povijesnom razvoju svih 128 naselja sa statusom grada
• više od 400 vrhunskih suvremenih fotografija
• oko 40 arhivskih fotografija, od kojih su mnoge dosad rijetko objavljene
• više od 120 starih razglednica i prikaza naših gradova
1000 ODGOVORA NA PITANJA IZ ZNANOSTI
Grupa autora
Mozaik knjiga
Na više od 400 stranica knjiga 1000 ODGOVORA NA PITANJA IZ ZNANOSTI neće vam pružiti samo pregršt korisnih i zanimljivih podataka, nego i mnogo zabave. Zašto deve imaju grbe? Hoćemo li ikada moći putovati kroz »crvotočine«? Je li zijevanje zarazno? Hoće li se automobil moći voziti glasom? To su samo neka od zapanjujućih pitanja na koja ćete naći odgovor u našemu priručniku, prepunom znanstvenih i stručnih spoznaja.
Vaši će školarci zasigurno uživati u nevjerojatnim činjenicama o našem planetu i svemiru, a ni vas neće ostaviti ravnodušnim najnovija čuda znanosti i tehnologije. Od kontroverznih tema poput genetski modificirane hrane do suvremenih spoznaja o svemiru, ovdje ćete otkriti odgovore stručnjaka na najintrigantnija pitanja o vremenu, prostoru, čovjeku, prirodi, tehnološkim otkrićima i dostignućima, kao i malim stvarima iz naše svakodnevice.
GODIŠNJI OBIČAJI U SRBA-S KUTIJOM
Mladinska knjiga Beograd
– Po danima od Petozarnih mučenika (26. dec) do Božića (7. jan) gleda se kakvo će vreme biti u narednoj godini. Jedan dan je jedan mesec – ako nekog od tih dana pada sneg, onda će biti kišan onaj mesec što ga taj dan predstavlja u idućoj godini, a kog dana je vedro, taj će mesec biti bez kiše.
– Od Svetog Nikole (19. dec) dan biva duži onoliko koliko petao može da skoči s praga.
– Do Svetoga Luke (31. okt) tur’ đe oćeš ruke, od Svetoga Luke, u džepove ruke.
– Kad ko koga udesi, u svakom smislu te reči, kaže se da ga je udesio kô za Vrbicu (druga subota pred Uskrs).
– Svetog Spiridona (25. dec) slave papučari – i oni što papuče izrađuju i oni što se plaše svojih žena.
– Januar je u Vukovom rečniku bio sječanj, u crkvi bogojavljenski mesec, a u narodu i golemi mesec; juli – ilinski mesec i žetvar; septembar – malogostojinski mesec i grozdober; novembar – aranđeoski mesec i studen.
– Pre pojave Deda Mraza deca su poklone dobijala na Nikoljdan (19. dec), Materice (druga nedelja pred Božić), Očeve (prva nedelja pred Božić) i Božić (7. jan), a davala na Detinjce (treća nedelja pred Božić).
– Od zmija štite jeremije (oko Jeremijinog dana, 14. maj), kišu prizivaju prporuše i dodole (kad je sušno leto), dobar rod donose krstonoše (o zavetinama i litijama), karakondžule rasteruju sirovari (uoči Malog Božića, 14. jan), a komendije teraju komendijaši (u beloj nedelji, prvoj pred uskršnji post).
– U čistoj nedelji (prvoj u uskršnjem postu) pere se i čisti sve u kući, u gostinskoj nedelji (prvoj pred uskršnji post) dočekuju se gosti, u zagonetnoj (prvoj pred uskršnji post) oštri se duh i ogleda u domišljatosti, a u šarenoj nedelji (četvrtoj pred uskršnji post) dozvoljeno je da se „šara”.
U narodu se, dakle, tačno zna kad je čemu vreme, jer je celina življenja kalendarski usklađena i cela godina propraćena je određenim radnjama – tačno se zna otkad i dokad se nešto radi, pesma peva, igra izvodi, i čemu sve to služi. O TOM ŽIVOTU PO NARODNOM KALENDARU GOVORI KNJIGA GODIŠNJI OBIČAJI U SRBA.
• 110 prazničnih dana s pratećim običajima
• 16 vrsta obrednih povorki
• 5 vrsta slava
• na osnovu građe sakupljene sa svih prostora na kojima su Srbi živeli ili žive (Vojvodina, Mačva, Jasenica, Stari Vlah, Negotinska Krajina, Župa, Levač, Leskovačka Morava, Rudničko, Aleksinačko i Vranjsko Pomoravlje, Metohija..., Lika, Banija, Knin, Bosanska Krajina, Baranja, Semberija, Kuči, Vasojevići...).
• sa ilustracijama Marka Markovića, slikama naivnih umetnika iz bogate zbirke Muzeja naivne i marginalne umetnosti u Jagodini, fotografijama, ikonama i freskama – njih više od 300
• u zaštitnoj drvenoj kutiji
O AUTORU
Cenjeni srpski etnograf Mile Nedeljković (1941–2009) čitav život posvetio je beleženju narodnih običaja i očuvanju tradicije. Za svoj rad na proučavanju i sistematizaciji građe o običajima vezanim za godišnji ciklus dobio je prestižnu Nagradu za nauku Vukove zadužbine. Njegove zapise o godišnjim običajima za našu kuću priredila je Miletova supruga, etnolog Nevenka Nedeljković.
Zahvaljujući temama koje su u njima zastupljene, a prevashodno autorovom umeću da slikovitim narodskim jezikom približi čitaocima bogatu etnografsku građu, rukopisi Mileta Nedeljkovića decenijama su u vrhu najpopularnijih i najvoljenijih. O tome svedoči i upozorenje čitaocima koje je godinama štampano na zadnjoj korici Miletovog Srpskog običajnog kalendara: da se njegove knjige čitaju i prepričavaju, pozajmljuju i kradu – „nemojte da vam nismo rekli”.