Akcija!
36,90 KM
179,90 KM
79,60 KM
VELIKA ILUSTR.DEČJA ENCIKLOPEDIJA
119,90 KM
149,90 KM
Dragi osnovci, enciklopedije nisu strašne, teške i dosadne! One se mogu čitati kao najzanimljiviji avanturistički roman. Pogledajte ILUSTROVANU DEČJU ENCIKLOPEDIJU i zakoračite u čudesan svijet avantura pun zanimljivih informacija. Spektakularne ilustracije, fotografije i mape pokazaće vam ono o čemu ostale enciklopedije samo govore.
• Stotine zanimljivih tema, poznatih ličnosti i značajnih svjetskih događaja poredane su abecednim redom i opisane su sa savremenog stanovišta.
• Krenite na put od jedne do druge odrednice i saznajte šta ih povezuje. Korak po korak pred vama će se otvarati bogata riznica podataka, fotografija i mapa.
Nema na zalihi
SKU: 9788679283627
Kategorija: Enciklopedija i atlasi znanja
Dodatne informacije
Izdavač | Mladinska knjiga Beograd |
---|
Budi prvi koji će recenzirati “VELIKA ILUSTR.DEČJA ENCIKLOPEDIJA” Poništi odgovor
Preporučujemo
-20%
159,20 KM
199,00 KM
GRADOVI SRBIJE
Mladinska knjiga Beograd
„U Srbiji ima gradova velikih i malih, mladih i starih, turskih, ćesarskih, Miloševih i još novijih, stešnjenih i prostranih, ravničarskih i brdskih, zelenih i sivih, bučnih i tihih, onih u kojima je život zapenušana bujica i onih u kojima on teče kao mirna ravničarska reka, graničnih i centralnih, onih čijim se ulicama širi miris roštilja i onih u kojima mirišu štrudle, industrijskih centara i vazdušnih banja – dovoljno različitih da se po kraju iz kog smo prepoznajemo, dovoljno sličnih da celu zemlju zovemo zavičajem. Ovo je putovanje kroz popločane staze Srbije uz malo nostalgije i mnogo vere u budućnost.”
Bojana Dodić
prvi pomen grada • kako je grad dobio ime • koja je simbolika gradskog grba ili amblema • dan grada • zanimljivi detalji iz života grada: osnivanje prve čitaonice, otvaranje prve apoteke ili bolnice, prvi prolazak voza, prva sijalica, prva javna rasveta, prvi automobil...
• tematski okvir „Kad kažem..., mislim...” – ljudi, mesta, događaji, građevine, proizvodi koji su postali sinonim grada iz kog potiču • šetnja kroz grad • kratka istorija grada • omiljena okupljališta, manifestacije, izletišta stanovnika grada • čuveni stanovnici grada • album sa starim fotografijama • osnovne informacije o gradu – okrug, geografske koordinate, broj stanovnika, nadmorska visina, poštanski i pozivni broj, registraciona oznaka, udaljenost od prestonice, naziv za stanovnike grada, susedne opštine
− Gde je i kada zasvetleo prvi semafor u Beogradu i koje mu je bilo radno vreme?
− Koja dva grada spaja najduži pešački most u Evropi?
− U kom je gradu 1842. prvi put na Balkanu izveden neki Šekspirov komad?
− Koji naš grad u svom grbu ima moto: „Nama dobro a nikome zlo”?
− Otkuda dva ključa na grbu Sente?
− Gde je napravljen prvi dalekovod u Srbiji?
− Koliko je godina star najstariji bioskop u zemlji koji još radi?
− Odakle su Nišani a odakle Nišlije?
− U kom gradu se vreme meri po Milutinovom sunčanom časovniku na centralnom trgu?
− Koji je jedini grad u Srbiji u kom se zvanično svake godine bira najbolji zet, onaj koji je zbog svoje lepše polovine zavoleo njen rodni grad i redovno u njega dolazi?
− Koji grad je sedište Udruženja baksuza, ugursuza i namćora, osnovanog 1929, a koji sedište društva lažova, koje je bilo aktivno između dva svetska rata?
− Kad je u Niš, nezvaničnu srpsku prestonicu bureka, donet prvi moderan, okrugli burek?
− Ko je provezao prvi automobil kroz Novi Pazar, a ko prvi motocikl kroz Leskovac?
− Zašto se u crkve na jugu Srbije, građene u tursko vreme, ulazilo NIZ stepenice?
− Koji grad je ime dobio po rudničkom vojvodi Milanu Obrenoviću, bratu po majci kneza Miloša Obrenovića?
− Gde se nalazi jedan od najstarijih gradskih parkova u Srbiji, podignut u XVIII veku, koji i danas nazivaju Šeriblov majur, po Francuzu na čijoj je zemlji podignut?
EKSTREMNA KLIMA
Mladinska knjiga Beograd
Autor: Pol Sajmons
Prevodilac: Gavrilo Došen
Naslov originala: Nature"s Mighty Powers. Extreme Weather
Na vreme utiče energija sunca. Dok zagreva zemlju, ta energija pokreće sile u atmosferi, određujući gde će padati kiša i duvati vetrovi stvarajući ekstremnu klimu van naše kontrole.
Knjiga sadrži bogate informacije podeljene u više poglavlja :
1. Mašina za vreme,
2. Oluje,
3. Vetar,
4. Kiša,
5. Suša,
6. Sneg i led,
7. promene klime
GODIŠNJI OBIČAJI U SRBA-S KUTIJOM
Mladinska knjiga Beograd
– Po danima od Petozarnih mučenika (26. dec) do Božića (7. jan) gleda se kakvo će vreme biti u narednoj godini. Jedan dan je jedan mesec – ako nekog od tih dana pada sneg, onda će biti kišan onaj mesec što ga taj dan predstavlja u idućoj godini, a kog dana je vedro, taj će mesec biti bez kiše.
– Od Svetog Nikole (19. dec) dan biva duži onoliko koliko petao može da skoči s praga.
– Do Svetoga Luke (31. okt) tur’ đe oćeš ruke, od Svetoga Luke, u džepove ruke.
– Kad ko koga udesi, u svakom smislu te reči, kaže se da ga je udesio kô za Vrbicu (druga subota pred Uskrs).
– Svetog Spiridona (25. dec) slave papučari – i oni što papuče izrađuju i oni što se plaše svojih žena.
– Januar je u Vukovom rečniku bio sječanj, u crkvi bogojavljenski mesec, a u narodu i golemi mesec; juli – ilinski mesec i žetvar; septembar – malogostojinski mesec i grozdober; novembar – aranđeoski mesec i studen.
– Pre pojave Deda Mraza deca su poklone dobijala na Nikoljdan (19. dec), Materice (druga nedelja pred Božić), Očeve (prva nedelja pred Božić) i Božić (7. jan), a davala na Detinjce (treća nedelja pred Božić).
– Od zmija štite jeremije (oko Jeremijinog dana, 14. maj), kišu prizivaju prporuše i dodole (kad je sušno leto), dobar rod donose krstonoše (o zavetinama i litijama), karakondžule rasteruju sirovari (uoči Malog Božića, 14. jan), a komendije teraju komendijaši (u beloj nedelji, prvoj pred uskršnji post).
– U čistoj nedelji (prvoj u uskršnjem postu) pere se i čisti sve u kući, u gostinskoj nedelji (prvoj pred uskršnji post) dočekuju se gosti, u zagonetnoj (prvoj pred uskršnji post) oštri se duh i ogleda u domišljatosti, a u šarenoj nedelji (četvrtoj pred uskršnji post) dozvoljeno je da se „šara”.
U narodu se, dakle, tačno zna kad je čemu vreme, jer je celina življenja kalendarski usklađena i cela godina propraćena je određenim radnjama – tačno se zna otkad i dokad se nešto radi, pesma peva, igra izvodi, i čemu sve to služi. O TOM ŽIVOTU PO NARODNOM KALENDARU GOVORI KNJIGA GODIŠNJI OBIČAJI U SRBA.
• 110 prazničnih dana s pratećim običajima
• 16 vrsta obrednih povorki
• 5 vrsta slava
• na osnovu građe sakupljene sa svih prostora na kojima su Srbi živeli ili žive (Vojvodina, Mačva, Jasenica, Stari Vlah, Negotinska Krajina, Župa, Levač, Leskovačka Morava, Rudničko, Aleksinačko i Vranjsko Pomoravlje, Metohija..., Lika, Banija, Knin, Bosanska Krajina, Baranja, Semberija, Kuči, Vasojevići...).
• sa ilustracijama Marka Markovića, slikama naivnih umetnika iz bogate zbirke Muzeja naivne i marginalne umetnosti u Jagodini, fotografijama, ikonama i freskama – njih više od 300
• u zaštitnoj drvenoj kutiji
O AUTORU
Cenjeni srpski etnograf Mile Nedeljković (1941–2009) čitav život posvetio je beleženju narodnih običaja i očuvanju tradicije. Za svoj rad na proučavanju i sistematizaciji građe o običajima vezanim za godišnji ciklus dobio je prestižnu Nagradu za nauku Vukove zadužbine. Njegove zapise o godišnjim običajima za našu kuću priredila je Miletova supruga, etnolog Nevenka Nedeljković.
Zahvaljujući temama koje su u njima zastupljene, a prevashodno autorovom umeću da slikovitim narodskim jezikom približi čitaocima bogatu etnografsku građu, rukopisi Mileta Nedeljkovića decenijama su u vrhu najpopularnijih i najvoljenijih. O tome svedoči i upozorenje čitaocima koje je godinama štampano na zadnjoj korici Miletovog Srpskog običajnog kalendara: da se njegove knjige čitaju i prepričavaju, pozajmljuju i kradu – „nemojte da vam nismo rekli”.
ISTINA O POVIJESTI-RD
Mozaik knjiga
"Kako je čovjek naučio uspravno hodati? Jesu li se gladijatori uistinu borili do smrti? Je li Shakespeare bio povjesničar ili pisac? Znamo li prave uzroke renesanse? Tko je doista otkrio Ameriku, a tko izumio žarulju? Je li kralj Artur samo lik iz legende?
Povijest nije ništa drugo nego tumačenje događaja koji su se uglavnom prenosili usmenim putem. Kao i sve priče, kad ih se mnogo puta prepriča, tako se i one o povijesnim događajima mijenjaju ili zbog pristranosti ili manjkavog znanja pripovjedača. Tako se neprovjerene vijesti mogu uzdići na razinu istine, a činjenice spustiti do pretpostavki. Osim toga, samo dio onoga što se doista dogodilo nalazi svoje mjesto u povijesnim knjigama. O tome što treba zapisati dugo se raspravlja. Povijesni zapisi koje čitamo često se ne temelje na činjenicama, nego na nizu nečijih prosudbi.
"Povijest se sastoji od mnogih isprepletenih ulica, tajnovitih hodnika i izlaza"
zapisao je pjesnik T. S. Eliot
Istina o povijesti dublje prodire u taj mračni labirint i iznosi neka pitanja na blještavu svjetlost dana."
Recenzije
Još nema recenzija.