- Broj stranica: 32
- Godina Izdanja: 2012
- ISBN: 9789531411882
- Uvez: meki
- Format: 22×30 cm
- Ilustracija: Željka Mezić
- Nakladnik: Mozaik knjiga
Akcija!
15,90 KM
9,90 KM
UČIM PISANA SLOVA
15,90 KM
19,90 KM
- Učenje slova kroz igru i zabavu
- Edukativna mapa sa 30 listova
- Pomoćno sredstvo za učenje u vrtiću i školi, zabava kod kuće
Samo 1 komada na zalihi
SKU: 9789531411882
Kategorije: Bojanke i vježbanke, Književnost
Dodatne informacije
Autor | Željka Mezić |
---|---|
Izdavač | Mozaik knjiga |
Preporučujemo
BAJKE-BOJANJE I AKTIVNOSTI
Mozaik knjiga
Pepeljuga, Uspavana ljepotica, Snjeguljica, Zlatokosa i tri medvjeda, Crvenkapica!
Križaljke, labirinti, osmosmjerke, pitalice i druge zabavne aktivnosti...
-20%
23,90 KM
29,90 KM
GORKA ČOKOLADA
Goran Tribuson
Mozaik knjiga
S GORKOM ČOKOLADOM Gorana Tribusona ljubitelji dobrog krimića doći će na svoje!
Kada poduzetnik Svilar naruči od privatnog istražitelja Nikole Banića praćenje svoga sina Arna, koji mu je iz sefa ukrao likovnu mapu s navodno vrijednim crtežima, njegov život postat će noćna mora. Nastojeći otkriti kome je mladić nudio ili prodao crteže, Banić će otkriti da se u mapi kriju mnogo važniji i opasniji dokumenti, koji će neke od likova istrage stajati i života…
Lik istražitelja Nikole Banića, koji se pojavljuje u romanima Siva zona, Dublja strana zaljeva, Noćna smjena i Susjed u nevolji u romanu Gorka čokolada pokušat će razriješiti neobičan slučaj u kojem će mu se na putu naći brojni živopisni likovi koje svaki dan susrećemo na stranicama crne kronike i žutog tiska: tajkuni, starlete, privatne zaštitarske tvrtke, izbacivači… Hrvatska se zbilja na stranicama ovog romana prelila u uzbudljivu i duhovitu priču, a Goran Tribuson još je jednom dokazao svoju vodeću poziciju među hrvatskim pripovjedačima.
O autoru:
Goran Tribuson rodio se u Bjelovaru, a živi i radi u Zagrebu. Prvu knjigu kratkih priča Zavjera kartografa objavio je 1972., a potom još niz novelističkih zbirki (Praška smrt, Raj za pse, Spavaća kola, Klasici na ekranu, Zvijezda kabarea), kao i izabrane priče Osmi okular.
Jedan od najproduktivnijih i najčitanijih hrvatskih prozaika napisao je i niz romana objavljivanih u nekoliko izdanja (Snijeg u Heidelbergu, Čuješ li nas Frido Štern, Ruski rulet, Polagana predaja, Legija stranaca, Zavirivanje, Uzvratni susret, Made in USA, Povijest pornografije, Siva zona, Potonulo groblje, Dublja strana zaljeva, Sanatorij, Noćna smjena, Bijesne lisice, Ne dao Bog većeg zla, Gorka čokolada, Susjed u nevolji, Propali kongres, Sestrica s jezera), kao i autobiografsku tetralogiju – Rani dani, Trava i korov, Mrtva priroda i Vrijeme ljubavi.
Ostale knjige Gorana Tribusona potražite ovdje.
IGRALICA-(M)UČILICA-ROZA
Grupa autora
Mozaik knjiga
IGRALICA (M)UČILICA – ROZA je knjižica puna zanimljivih i poučnih zadataka za rješavanje.
Prebroj patke u svakom jezercu. U svakoj kućici oboji nekoliko kružića koliko je pataka u jezercu.
Oboji žabe u automobilu i miševe na stolu.
Ova predivna mala knjižica namijenjena je djeci uzrasta od 4 do 6 godina. Pomoći će im da svoju moć zapažanja itekako razviju i uveliko će ih pripremiti za školu.
-20%
26,30 KM
32,90 KM
NAJLJEPŠE PRIČE KLASIČNE STARINE
Gustav Schwab
Mozaik knjiga
Njemački književnik Herman Hesse možda je najbolje procijenio ulogu Gustava Schwaba i njegove knjige Najljepše priče klasične starine, napisavši kako je svojem autoru izgradila jednu tihu besmrtnost na najsigurnijem temelju – ljubavi omladine. I zaista, od prvog izdanja u Stuttgartu (1838. – 1840.) Schwabove su Najljepše priče klasične starine doživjele bezbrojna izdanja u Njemačkoj i svijetu, u svom cjelovitom ili skraćenom obliku. Valja pripomenuti kako je 24. izdanju (1895.) pripremljen mitološki dodatak i dodano još 14 priča iz razdoblja prije Trojanskog rata, a najčešći su pak izbori priča oni koji pokrivaju razdoblje grčkog mitološkog doba i starogrčku povijest. No, najprije nekoliko riječi o samom autoru Gustavu Schwabu.
O AUTORU:
Rodio se u Stuttgartu, 19. lipnja 1792. godine, a na Sveučilištu u Tübingenu završava (1814.) studij filozofije i protestantske teologije. Za vrijeme studija osniva s prijateljima književni klub, koji dijeli svoju umjetničku sklonost između tada najvećih njemačkih pisaca Goethea i Schillera, a sam Schwab druguje s pjesnikom Ludwigom Uhlandom. Dvadesetak godina profesor je na gimnaziji i urednik književnih godišnjaka, te suradnik književne rubrike poznatog lista Morgenblatt. Godine 1837. preuzima mjesto seoskog župnika u mjestu Gomaringen, blizu Tübingena, putuje u Švicarsku, Švedsku i Dansku, te priprema svoje glasovito djelo Najljepše priče klasične starine i knjigu njemačkih priča za narod Deutsche Volksbücher. Antička književnost i njemačko pjesništvo bile su teme koje su ga zaokupljale od rane mladosti pa do smrti. Schwab je u dva sveska tiskao i vlastite balade i romance, koje pripadaju takozvanom švapskom književnom krugu, priredio je Schillerov životopis, zbirke stare njemačke poezije i proze, te mnoštvo prijevoda grčkih i rimskih prozaika i pjesnika. No, ostao je upamćen upravo po dvije već spomenute knjige, Najljepšim pričama klasične starine, te zbirci njemačkih priča za narod, Njemačkoj pučkoj knjizi. Schwabovo djelo obnavlja i razvija osjećaj za vrijednost starine, taj nepresušni izvor narodne fantazije koja nastoji protumačiti i objasniti svijet izvornom pjesničkom snagom, koja se prepoznaje u predanjima antičkog čovjeka. Grčki su mitovi posebno obilježili samu osnovu čitave zapadne kulture, raznolikih su motiva i velike pjesničke ljepote. Olimpski, podzemni i morski bogovi, niža božanstva, te heroji koji su po ocu ili majci božanskog podrijetla, glavni su junaci ovih mitskih priča. Najpoznatiji su Prometej, Heraklo, Tezej, Dioskuri, Jazon, Perzej, Ahilej, Melagar, a i mnogi drugi koji izvršavaju često tegobne i opasne zadaće koje im zadaju bogovi ili od bogova nasljedovani običaji. Duboka starina nastanka grčkih mitova pokazuje kako je tadašnje grčko društvo tumačilo vlastiti odnos prema prirodi i postanku svijeta, bogova i ljudi i same prirode. Poznati su i kod Schwaba obrađeni upravo veći mitološki ciklusi, kao što je Trojanski rat, ali tu su i poznati junaci Dedal i Ikar, Argonauti, Orfej i Euridika, Antigona i mnoštvo drugih. Pisac je svoje priče iz starine slagao iz različitih, često i proturječnih izvora. Tako je knjiga o Prometeju složena iz desetak antičkih tekstova, koje je Schwab prevodio, uspoređivao i koristio, te stilski i logično ujednačavao. U Homerovoj Ilijadi i Odiseji, te u Hesiodovim Teogonijama, ali isto tako i u dramama Eshila, Sofokla i Euripida, te Ovidijevim Metamorfozama, da spomenemo samo najpoznatija djela, Schwab je crpio najveći dio svoje građe. No, tu je i mnoštvo rimskih i grčkih pisaca, koje je marno studirao kroz dvadesetak godina rada na knjizi Najljepše priče klasične starine. Sav taj silan rad uložen je u otkrivanje i populariziranje onih vrijednosti koje su tako snažno utjecale na pjesništvo, dramsko stvaralaštvo, likovne umjetnosti i duhovnost svijeta uopće. U grčkim mitovima bogovi su bliski ljudima i ljudi bogovima, priroda i čovjek postižu mitsku ovisnost i zajedništvo. Njemačka iz Schwabova vremena propitivala je zagledana u grčku starinu i vlastite probleme, gledajući to fantazijsko djetinjstvo čovječanstva kao zagonetku i kao uzor. I danas, čitajući Schwabove Najljepše priče klasične starine, nismo tek u zauvijek izgubljenu vremenu prošlog, nego još uvijek živom dijalogu s vlastitim kulturnim nastankom. Dr. Branimir Bošnjak Schwabovo djelo obnavlja i razvija osjećaj za vrijednost starine, taj nepresušni izvor narodne fantazije koja nastoji protumačiti i objasniti svijet izvornom pjesničkom snagom, koja se prepoznaje u predanjima antičkog čovjeka. Grčki su mitovi posebno obilježili samu osnovu čitave zapadne kulture, raznolikih su motiva i velike pjesničke ljepote. Olimpski, podzemni i morski bogovi, niža božanstva, te heroji koji su po ocu ili majci božanskog podrijetla, glavni su junaci ovih mitskih priča. Najpoznatiji su Prometej, Heraklo, Tezej, Dioskuri, Jazon, Perzej, Ahilej, Melagar, a i mnogi drugi koji izvršavaju često tegobne i opasne zadaće koje im zadaju bogovi ili od bogova nasljedovani običaji.
Branimir Bošnjak