O Josipu Brozu Titu teško je pisati. Slijeva i zdesna stoje klisurine neukusnih apologija i još manje ukusnih politikantskih osporavanja. Povjesničarka Marie-Janine Calic s tim se izazovom suočila nakon nekoliko objavljenih i utjecajnih djela o povijesti Jugoslavije i jugoistočne Europe. Činjenice iz Titove biografije više-manje su općepoznate. Nema novih velikih otkrića, osim možda o do sada relativno nepoznatoj supruzi Lucie Bauer. Nova mogu biti samo tumačenja. Sâm naslov knjige, Tito – Vječni partizan, sažima središnju odrednicu Brozova života, ali i proturječja njegove ličnosti, proturječja između njegove beskrupuloznosti i vizije humanog društva, između njegova staljinizma i antistaljinizma, između emancipacijske vanjske politike i blagog, u nekim razdobljima manje blagog, a neposredno nakon rata surovog autoritarizma u zemlji. Josip Broz Tito nije bio partizan samo u Drugom svjetskom ratu, već je to ostao i nakon rata, do kraja života – vječni partizan trajno razdiran između potrebe da bude borac za mir i ugledan svjetski državnik (u čemu je uglavnom uspijevao) te boljševički revolucionar koji je u ime komunističke utopije i daleke budućnosti ponekad bio spreman na uskraćivanje sadašnjosti. U knjizi Tito – Vječni partizan Marie-Janine Calic stavlja Josipa Broza u kontekst njegova vremena i podsjeća nas da je bio sposoban činiti i dobro i zlo, jer je, prije svega, bio čovjek.

O AUTORU:

Njemačka povjesničarka Marie-Janine Calic rođena je 1962. u Berlinu. Predaje povijest istočne i jugoistočne Europe na Sveučilištu “Ludwig Maximilian” u Münchenu. Obranila je 1992. godine doktorski rad o socijalnoj povijesti Srbije, iz kojeg je nastala istoimena knjiga. Kao znanstveni savjetnik radila je u berlinskoj Zakladi za znanost i politiku, jednoj od najutjecajnijih njemačkih istraživačkih ustanova. Radila je 1995. kao savjetnik posebnog izaslanika Ujedinjenih naroda za Jugoslaviju. Gostovala je kao predavač na mnogim sveučilištima, među ostalima u Varšavi i Pekingu. Specijalizirala je povijest jugoistočne Europe, posebice Jugoslavije i njezinih država nasljednica. Napisala je zapaženu knjigu o povijesti Jugoslavije u dvadesetom stoljeću te studiju o ratu u Bosni i Hercegovini. Član je uredništva uglednih časopisa Südosteuropa i Südostdeutsche Forschungen. Njezin interes za povijest Jugoslavije i jugoistočne Europe nije slučajan, Marie-Janine Calic kći je poznatog povjesničara i publicista Eduarda Čalića. Porijeklo i kozmopolitska biografija omogućili su joj povlasticu angažiranog, ali istodobno i nepristranog tumača južnoslavenske povijesti. Svojim osobnim i znanstvenim, specijalističkim iskustvom stekla je ponajbolju popudbinu za suočavanje s velikim izazovom kakav je biografija Josipa Broza Tita.