SVAKODNEVNI ŽIVOT KROZ POVIJEST-RD
39,45 KM
Prvo s pomoću upitnika na početku knjige provjerite što već znate, a zatim pođite na putovanje kroz vrijeme i otkrijte kako su živjeli Grci, Rimljani, ljudi u srednjem vijeku… te kako danas žive različiti narodi na više ili manje udaljenim područjima zemaljske kugle. Doznat ćete sve o njihovim nastambama, odijevanju, namještaju, brizi za zdravlje, sportu, prehrambenim navikama…
Nema na zalihi
SKU: 9789531402163
Kategorija: Enciklopedija i atlasi znanja
Preporučujemo
-20%
79,90 KM
99,90 KM
ENCIKLOPEDIJA OPĆEG ZNANJA
Grupa autora
Mozaik knjiga
Zanima vas zašto je Darwinu trebalo 20 godina da objavi svoju teoriju evolucije? Kako to da se na Arktiku ne možemo služiti kompasom? Zašto su se pobunili knezovi Zrinski i Frankopani? ENCIKLOPEDIJA OPĆEG ZNANJA odgovorit će vam na ova i stotine drugih pitanja te vam na uzbudljiv način otkriti sve što trebate znati izzemljopisa, biologije, kemije, fizike, matematike, povijesti, jezika, umjetnosti, politike i ekonomije te religije i filozofije, tj. čak 10 najvažnijih područja znanosti i kulture. A što je najbolje – ovo su vrhunsko izdanje svojim znanjem obogatili i eminentni hrvatski znanstvenici i stručnjaci.
Naučite kako brzo i lako izračunati postotak, čitajte o revolucionarnoj Deklaraciji o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika u doba Jugoslavije i otkrijte sve detalje slavne Bostonske čajanke. Od hrvatskog Ustava, preko Willendorfske Venere i sve do analize DNK, ovo će vam izdanje omogućiti da osvježite svoje znanje i steknete nove spoznaje, ali i pružite svojim školarcima priručnik koji će im pomoći u savladavanju gradiva iz svih školskih predmeta. Uistinu prava knjiga za cijelu obitelj!
-20%
128,00 KM
160,00 KM
EGIPAT
Alberto Siliotti
Mozaik knjiga
Pred vama je očaravajuća ikonografska monografija Egipta, puna prekrasnih fotografija. Putujte kroz slike Zemljom faraona, posetite velike arheološke lokalitete i njihova blaga. Uz ovu knjigu, koju je priredio čuveni italijanski istraživač Alberto Siloti, naučićete mnogo toga o istoriji, geografiji, običajima i mitologiji drevnog Egipta, i još više - saznaćete zbog čega nas sve civilizacija drevnog Egipta i dan danas privlači svojim mističnim šarmom koji uporno odoleva vremenu.
-20%
27,90 KM
34,90 KM
ISUSOV BRAT
Mozaik knjiga
ISUSOV BRAT
Autor: Shanks Hershel/Witherington Ben III
Kupljena za male novce među tisućama sličnih, ni po čemu neobična kamena kosturnica godinama je skupljala prašinu u spremištu privatne zbirke. Čak ni natpis, bar za njega vlasnika Židova, nije bio nimalo neobičan; Jakov sin Josipov brat Isusov.Tri sasvim obična židovska imena.
Samo što se uz oca, ime brata praktički nikad ne spominje. I makar svatko od tih imena za sebe ne bilo ništa posebno, njihova kombinacija u takvom nizu mogla je prestavljati prvi materijalni, arheološki dokaz da je Krist i stvarno živio.
„Nikad nisam ni pomislio da bi Božji sin mogao imati brata“! objasio je svoj previd izenađeni vlasnik. I to nimalo običnog brata.
Imati zapravo čovjeka koji će nastaviti njegovo djelo i biti pravi osnivač kršćanske crkve, da bi kasnije pao u zaobarav, zasjenjen Petrom i Pavlom. Tko je bio taj čovjek? Kako je živio, što je radio i kako je umro? I da, kako je sin Boga i djevice mogao imati brata!?
GODIŠNJI OBIČAJI U SRBA-S KUTIJOM
Mladinska knjiga Beograd
– Po danima od Petozarnih mučenika (26. dec) do Božića (7. jan) gleda se kakvo će vreme biti u narednoj godini. Jedan dan je jedan mesec – ako nekog od tih dana pada sneg, onda će biti kišan onaj mesec što ga taj dan predstavlja u idućoj godini, a kog dana je vedro, taj će mesec biti bez kiše.
– Od Svetog Nikole (19. dec) dan biva duži onoliko koliko petao može da skoči s praga.
– Do Svetoga Luke (31. okt) tur’ đe oćeš ruke, od Svetoga Luke, u džepove ruke.
– Kad ko koga udesi, u svakom smislu te reči, kaže se da ga je udesio kô za Vrbicu (druga subota pred Uskrs).
– Svetog Spiridona (25. dec) slave papučari – i oni što papuče izrađuju i oni što se plaše svojih žena.
– Januar je u Vukovom rečniku bio sječanj, u crkvi bogojavljenski mesec, a u narodu i golemi mesec; juli – ilinski mesec i žetvar; septembar – malogostojinski mesec i grozdober; novembar – aranđeoski mesec i studen.
– Pre pojave Deda Mraza deca su poklone dobijala na Nikoljdan (19. dec), Materice (druga nedelja pred Božić), Očeve (prva nedelja pred Božić) i Božić (7. jan), a davala na Detinjce (treća nedelja pred Božić).
– Od zmija štite jeremije (oko Jeremijinog dana, 14. maj), kišu prizivaju prporuše i dodole (kad je sušno leto), dobar rod donose krstonoše (o zavetinama i litijama), karakondžule rasteruju sirovari (uoči Malog Božića, 14. jan), a komendije teraju komendijaši (u beloj nedelji, prvoj pred uskršnji post).
– U čistoj nedelji (prvoj u uskršnjem postu) pere se i čisti sve u kući, u gostinskoj nedelji (prvoj pred uskršnji post) dočekuju se gosti, u zagonetnoj (prvoj pred uskršnji post) oštri se duh i ogleda u domišljatosti, a u šarenoj nedelji (četvrtoj pred uskršnji post) dozvoljeno je da se „šara”.
U narodu se, dakle, tačno zna kad je čemu vreme, jer je celina življenja kalendarski usklađena i cela godina propraćena je određenim radnjama – tačno se zna otkad i dokad se nešto radi, pesma peva, igra izvodi, i čemu sve to služi. O TOM ŽIVOTU PO NARODNOM KALENDARU GOVORI KNJIGA GODIŠNJI OBIČAJI U SRBA.
• 110 prazničnih dana s pratećim običajima
• 16 vrsta obrednih povorki
• 5 vrsta slava
• na osnovu građe sakupljene sa svih prostora na kojima su Srbi živeli ili žive (Vojvodina, Mačva, Jasenica, Stari Vlah, Negotinska Krajina, Župa, Levač, Leskovačka Morava, Rudničko, Aleksinačko i Vranjsko Pomoravlje, Metohija..., Lika, Banija, Knin, Bosanska Krajina, Baranja, Semberija, Kuči, Vasojevići...).
• sa ilustracijama Marka Markovića, slikama naivnih umetnika iz bogate zbirke Muzeja naivne i marginalne umetnosti u Jagodini, fotografijama, ikonama i freskama – njih više od 300
• u zaštitnoj drvenoj kutiji
O AUTORU
Cenjeni srpski etnograf Mile Nedeljković (1941–2009) čitav život posvetio je beleženju narodnih običaja i očuvanju tradicije. Za svoj rad na proučavanju i sistematizaciji građe o običajima vezanim za godišnji ciklus dobio je prestižnu Nagradu za nauku Vukove zadužbine. Njegove zapise o godišnjim običajima za našu kuću priredila je Miletova supruga, etnolog Nevenka Nedeljković.
Zahvaljujući temama koje su u njima zastupljene, a prevashodno autorovom umeću da slikovitim narodskim jezikom približi čitaocima bogatu etnografsku građu, rukopisi Mileta Nedeljkovića decenijama su u vrhu najpopularnijih i najvoljenijih. O tome svedoči i upozorenje čitaocima koje je godinama štampano na zadnjoj korici Miletovog Srpskog običajnog kalendara: da se njegove knjige čitaju i prepričavaju, pozajmljuju i kradu – „nemojte da vam nismo rekli”.