- Ne možete dodati "GRADOVI SRBIJE" u vašu korpu jer proizvoda trenutno nemamo na zalihi.
Akcija!
179,90 KM
PRIRODNA BOGATSTVA
29,80 KM
37,30 KM
PRIRODNA BOGATSTVA
Autor: Grupa Autora
Pomisao na grandioznost svemira nesumnjivo će zagolicati svačiju maštu.
Koje su to moćne sile dovele do Velikoga praska, stvaranja Sunčeva sustava i života na Zemlji? A ni otkrivanje brojnih prirodnih bogatstava našega planeta te načina na koje ih koristimo neće biti ništa manje uzbudljivo.
Jedinstveni komplet priručnika iz serije Snage prirode na zanimljiv će Vam način objasniti fenomene Zemljina postanka, uvesti Vas u svijet izvora energije i pružiti Vam sveobuhvatan pogled na sile koje su pokrenule život u svemiru i još uvijek utječu na život na Zemlji.
Nema na zalihi
SKU: 9789531406321
Kategorija: Enciklopedija i atlasi znanja
Preporučujemo
-50%
90,00 KM
180,00 KM
ČOVEK-VELIKA ILUSTROVANA ENCIKLOPEDIJA
Mladinska knjiga Beograd
Svetski bestseler konačno i u Srbiji - napeta priča o vrsti koja je osvojila svet.
DNEVNIK ČOVEČANSTVA
Pred vama je napeta priča o vrsti koja je osvojila svet. Krenite u uzbudljivo putovanje i otkrijte sva područja ljudskog postojanja. Prepustite se verodostojnim i kvalitetnim tekstovima i mnoštvu sjajnih fotografija. Otkrijte raznolikost vrste kojoj pripadate – uz Veliku ilustrovanu enciklopediju ČOVEK!
IZUZETNE ILUSTRACIJE
Više od 2.500 fantastičnih fotografija će Vam dočarati ljudsku raznolikost u svom punom sjaju i lepoti uhvaćenoj objektivom. Pogledom izbliza, pomoću fotografija snimljenih najboljim mikroskopima i drugim specijalnim napravama, lakše ćete sebi predočiti obrađenu temu. Tu su i jasne i pregledne karte koje će Vam se u momentu urezati u pamćenje.
SVE U JEDNOJ KNJIZI
Istorijska čitanka, anatomski atlas, medicinski priručnik, zbornik ljudskih običaja, pregled društvenih uređenja nekad i sad, dnevnik dostignuća u nauci i umetnosti, prikaz naroda i država sveta, pogled u budućnost... Tu su i dobrodošli dodaci za brže i lakše korišćenje enciklopedije:
* pojmovnik – poseban rečnik s pojašnjenjima pojedinih pojmova omogućiće učenicima i svima drugima da brzo dođu do pouzdanih značenja određenih pojmova.
* indeks – brzo i lako dođite do stranice koja sadrži informacije koje Vas interesuju.
STRUKTURA ENCIKLOPEDIJE
Enciklopedija sadrži osam velikih poglavlja. Svako poglavlje obrađuje posebnu tematiku i čini zaokružnu celinu. Razumljivo i čitko, uz pomoć preglednih šema i jasnih objašnjenja, i najkomplikovanija materija će se učiniti jednostavnom i razumljivom.
Svako poglavlje počinje uvodom koji će čitaoca podstaći da sazna nove zanimljivosti pogleda živopisne fotografije. Saznaćete kako su stvari izgledale nekada i sad, dobićete dodatna objašnjenja za sve pojmove i fenomene koji se čine isuviše složenim, pročitaćete mnoštvo posebno izdvojenih zanimljivosti koje će oduševiti svakog čitaoca, bez obzira na godine i interesovanja.
Dimenzije: 26 x 31 cmBroj stranica: 512Tip poveza: Tvrdi povezGodina izdavanja: 2007
-20%
112,00 KM
140,00 KM
VELIKI PORODIČNI SAVETNIK ZA ZDRAVU ISHRANU
Mladinska knjiga Beograd
NAJBOLJI PRAKTIČNI PRIRUČNIK ZA PREVENCIJU, OPORAVAK ILI LIJEČENJE TEGOBA I OBOLJENJA POMOĆU NAMIRNICA I DODATAKA ISHRANI!
U knjizi Veliki porodični savetnik za zdravu ishranu saznajte sve o: ISHRANI (raznovrsna i prirodna ishrana, od hrono, paleo i ishrane po krvnim grupama do mediteranske), NAMIRNICAMA (šta jedemo, kako pojačati korisna svojstva namirnica...) i BOLESTIMA (šta jesti a šta ne, dodaci ishrani, preporučeni recepti, savjeti...). Na kraju se nalaze RECEPTI koji su prije svega zdravi, ali i veoma ukusni. Potpuno je jasno. Zdravlje na usta ulazi!
Sadržaj:
• Ukusi su različiti [REŽIMI ISHRANE: Azijski način ishrane, Bezglutenska ishrana, Hrono ishrana, Kiselo-bazna ishrana, Ishrana po krvnim grupama, Makrobiotička ishrana, Mediteranska ishrana, Nordijska ishrana, Paleoishrana, Ishrana sirovim namirnicama, Vegetarijanska ishrana]
• Plodovi prirode koji blaže i liječe [NAMIRNICE: glavni hranjivi sastojci, šta jedemo, ljekovita svojstva, kako pojačati korisna svojstva, nije za svakoga, praktični savjeti, kako kupovati, kako jesti više, koliko je dovoljno, istorijsko i geografsko porijeklo...]
• Šta vas muči? Potražite lijek na tanjuru [BOLESTI: šta jesti, a šta izbjegavati, dodaci ishrani, preporučeni recepti, korisni savjeti...]
• Zdravlje na tanjuru [RECEPTI: Napici i zalogaji za dobar početak dana, Hljeb i peciva, Supe i čorbe, Laki obroci i prilozi, Glavna jela od ribe i morskih plodova, Glavna jela od živinskog mesa, Glavna jela od crvenog mesa, Salate kao glavno jelo ili prilog i Kolači i poslastice]
Pravilna ishrana je ključ zdravlja i dugovječnosti cijele porodice!
Dimenzije: 21 x 26 cm
Broj stranica: 760
Tip poveza: Tvrdi povez
Godina izdavanja: 2017
-20%
159,20 KM
199,00 KM
GRADOVI SRBIJE
Mladinska knjiga Beograd
„U Srbiji ima gradova velikih i malih, mladih i starih, turskih, ćesarskih, Miloševih i još novijih, stešnjenih i prostranih, ravničarskih i brdskih, zelenih i sivih, bučnih i tihih, onih u kojima je život zapenušana bujica i onih u kojima on teče kao mirna ravničarska reka, graničnih i centralnih, onih čijim se ulicama širi miris roštilja i onih u kojima mirišu štrudle, industrijskih centara i vazdušnih banja – dovoljno različitih da se po kraju iz kog smo prepoznajemo, dovoljno sličnih da celu zemlju zovemo zavičajem. Ovo je putovanje kroz popločane staze Srbije uz malo nostalgije i mnogo vere u budućnost.”
Bojana Dodić
prvi pomen grada • kako je grad dobio ime • koja je simbolika gradskog grba ili amblema • dan grada • zanimljivi detalji iz života grada: osnivanje prve čitaonice, otvaranje prve apoteke ili bolnice, prvi prolazak voza, prva sijalica, prva javna rasveta, prvi automobil...
• tematski okvir „Kad kažem..., mislim...” – ljudi, mesta, događaji, građevine, proizvodi koji su postali sinonim grada iz kog potiču • šetnja kroz grad • kratka istorija grada • omiljena okupljališta, manifestacije, izletišta stanovnika grada • čuveni stanovnici grada • album sa starim fotografijama • osnovne informacije o gradu – okrug, geografske koordinate, broj stanovnika, nadmorska visina, poštanski i pozivni broj, registraciona oznaka, udaljenost od prestonice, naziv za stanovnike grada, susedne opštine
− Gde je i kada zasvetleo prvi semafor u Beogradu i koje mu je bilo radno vreme?
− Koja dva grada spaja najduži pešački most u Evropi?
− U kom je gradu 1842. prvi put na Balkanu izveden neki Šekspirov komad?
− Koji naš grad u svom grbu ima moto: „Nama dobro a nikome zlo”?
− Otkuda dva ključa na grbu Sente?
− Gde je napravljen prvi dalekovod u Srbiji?
− Koliko je godina star najstariji bioskop u zemlji koji još radi?
− Odakle su Nišani a odakle Nišlije?
− U kom gradu se vreme meri po Milutinovom sunčanom časovniku na centralnom trgu?
− Koji je jedini grad u Srbiji u kom se zvanično svake godine bira najbolji zet, onaj koji je zbog svoje lepše polovine zavoleo njen rodni grad i redovno u njega dolazi?
− Koji grad je sedište Udruženja baksuza, ugursuza i namćora, osnovanog 1929, a koji sedište društva lažova, koje je bilo aktivno između dva svetska rata?
− Kad je u Niš, nezvaničnu srpsku prestonicu bureka, donet prvi moderan, okrugli burek?
− Ko je provezao prvi automobil kroz Novi Pazar, a ko prvi motocikl kroz Leskovac?
− Zašto se u crkve na jugu Srbije, građene u tursko vreme, ulazilo NIZ stepenice?
− Koji grad je ime dobio po rudničkom vojvodi Milanu Obrenoviću, bratu po majci kneza Miloša Obrenovića?
− Gde se nalazi jedan od najstarijih gradskih parkova u Srbiji, podignut u XVIII veku, koji i danas nazivaju Šeriblov majur, po Francuzu na čijoj je zemlji podignut?
GODIŠNJI OBIČAJI U SRBA-S KUTIJOM
Mladinska knjiga Beograd
– Po danima od Petozarnih mučenika (26. dec) do Božića (7. jan) gleda se kakvo će vreme biti u narednoj godini. Jedan dan je jedan mesec – ako nekog od tih dana pada sneg, onda će biti kišan onaj mesec što ga taj dan predstavlja u idućoj godini, a kog dana je vedro, taj će mesec biti bez kiše.
– Od Svetog Nikole (19. dec) dan biva duži onoliko koliko petao može da skoči s praga.
– Do Svetoga Luke (31. okt) tur’ đe oćeš ruke, od Svetoga Luke, u džepove ruke.
– Kad ko koga udesi, u svakom smislu te reči, kaže se da ga je udesio kô za Vrbicu (druga subota pred Uskrs).
– Svetog Spiridona (25. dec) slave papučari – i oni što papuče izrađuju i oni što se plaše svojih žena.
– Januar je u Vukovom rečniku bio sječanj, u crkvi bogojavljenski mesec, a u narodu i golemi mesec; juli – ilinski mesec i žetvar; septembar – malogostojinski mesec i grozdober; novembar – aranđeoski mesec i studen.
– Pre pojave Deda Mraza deca su poklone dobijala na Nikoljdan (19. dec), Materice (druga nedelja pred Božić), Očeve (prva nedelja pred Božić) i Božić (7. jan), a davala na Detinjce (treća nedelja pred Božić).
– Od zmija štite jeremije (oko Jeremijinog dana, 14. maj), kišu prizivaju prporuše i dodole (kad je sušno leto), dobar rod donose krstonoše (o zavetinama i litijama), karakondžule rasteruju sirovari (uoči Malog Božića, 14. jan), a komendije teraju komendijaši (u beloj nedelji, prvoj pred uskršnji post).
– U čistoj nedelji (prvoj u uskršnjem postu) pere se i čisti sve u kući, u gostinskoj nedelji (prvoj pred uskršnji post) dočekuju se gosti, u zagonetnoj (prvoj pred uskršnji post) oštri se duh i ogleda u domišljatosti, a u šarenoj nedelji (četvrtoj pred uskršnji post) dozvoljeno je da se „šara”.
U narodu se, dakle, tačno zna kad je čemu vreme, jer je celina življenja kalendarski usklađena i cela godina propraćena je određenim radnjama – tačno se zna otkad i dokad se nešto radi, pesma peva, igra izvodi, i čemu sve to služi. O TOM ŽIVOTU PO NARODNOM KALENDARU GOVORI KNJIGA GODIŠNJI OBIČAJI U SRBA.
• 110 prazničnih dana s pratećim običajima
• 16 vrsta obrednih povorki
• 5 vrsta slava
• na osnovu građe sakupljene sa svih prostora na kojima su Srbi živeli ili žive (Vojvodina, Mačva, Jasenica, Stari Vlah, Negotinska Krajina, Župa, Levač, Leskovačka Morava, Rudničko, Aleksinačko i Vranjsko Pomoravlje, Metohija..., Lika, Banija, Knin, Bosanska Krajina, Baranja, Semberija, Kuči, Vasojevići...).
• sa ilustracijama Marka Markovića, slikama naivnih umetnika iz bogate zbirke Muzeja naivne i marginalne umetnosti u Jagodini, fotografijama, ikonama i freskama – njih više od 300
• u zaštitnoj drvenoj kutiji
O AUTORU
Cenjeni srpski etnograf Mile Nedeljković (1941–2009) čitav život posvetio je beleženju narodnih običaja i očuvanju tradicije. Za svoj rad na proučavanju i sistematizaciji građe o običajima vezanim za godišnji ciklus dobio je prestižnu Nagradu za nauku Vukove zadužbine. Njegove zapise o godišnjim običajima za našu kuću priredila je Miletova supruga, etnolog Nevenka Nedeljković.
Zahvaljujući temama koje su u njima zastupljene, a prevashodno autorovom umeću da slikovitim narodskim jezikom približi čitaocima bogatu etnografsku građu, rukopisi Mileta Nedeljkovića decenijama su u vrhu najpopularnijih i najvoljenijih. O tome svedoči i upozorenje čitaocima koje je godinama štampano na zadnjoj korici Miletovog Srpskog običajnog kalendara: da se njegove knjige čitaju i prepričavaju, pozajmljuju i kradu – „nemojte da vam nismo rekli”.