Čudesni događaji, obrati i svijet u kojem ne vrijede gotovo nikakva pravila, čak ni kad je riječ o granici između čitatelja i knjige, studije samoće i usamljenosti, naših identiteta usred različitih životnih izazova, potrage za nama samima na granici Drugoga, ali i onoga što definiramo kao Svijet. Knjiga izabranih priča nobelovke Olge Tokarczuk Najružnija žena na svijetu iznova nam donosi čudo književnosti gdje god da se radnja događa – u gradu koji i sam postaje protagonist priče, na samotnom otoku, u odnosu koji nepovratno umire, ili na nevjerojatnom početku rata. Priče u kojima su likovi nerijetko karikature vlastitih osjećaja, ispripovijedane tako da povremeno nećemo ni udahnuti čitajući, ponovna su potvrda izvanredne književnosti ove nobelovke.
Najružnija žena na svijetu ne pokazuje samo nenadmašno pripovjedačko umijeće Olge Tokarczuk već i majstorstvo u istraživanju granica stvarnosti i onoga iza stvarnosti, bilo da se radi o košmarima, nadrealnim iskustvima ili naprosto mogućnostima stvarnosti. Olga Tokarczuk je i sjajna psihologinja i svaka priča uvijek nas iznova suočava s našim najvećim strepnjama i strahovima: Znate li čega se najviše bojim? Da bi svijet doista mogao biti takav kako nam izgleda.

“Najpoznatija i najkomentiranija knjiga priča posljednjih desetljeća. Bogatstvo tema i majstorstvo kratke forme. Iza koprene svakodnevice autorica zamjećuje uvijek nešto novo što remeti poredak i izbacuje iz rutine.” – lubimyczytacz.pl

“Karakteristična odlika književnosti Olge Tokarczuk: spoj sažetosti i bajkovitosti, preciznosti detalja i poetičnosti, lakoće i težine.” – Ilma Rakusa, Neue Zürcher Zeitung

“Olga Tokarczuk donosi nam toliko toga. Široke horizonte, filozofsku dubinu, politički angažman, intelektualnu pronicljivost, a prije svega sjajno pero.” – Karen Syberg, Information

“Lijepa, polifona priča od koje se teško otrgnuti.” – Karol Maliszewski

“Priče koje izvanredno spajaju književnu fikciju sa stvarnošću i uvjeravaju nas da je umjetnost življenja umjetnost pronalaženja radosti u svemu što radimo. Olga Tokarczuk riječima dočarava svjetove koji sadržavaju golemi naboj unutarnje istine. Kao zečeve iz mađioničareva šešira izvlači iz sebe stalno nove likove. Ne konstruira ih, ništa ne hini. Zna samo da ako se želi postati netko drugi, treba samoga sebe poništiti. ‘Izlaziti iz kuće kao A, a vraćati se kao B. u drugu kuću.’ Olga Tokarczuk to uspijeva i umije biti uvjerljiva kao i junakinja iz njezine priče ‘Svirka na puno bubnjeva’, koja je u stranom svijetu uspjela strane ljude, podrijetlom iz druge kulture, dirnuti pričom o čovjeku poginulom u boju koji je prije smrti naložio da se od njegove kože napravi bubanj čiji će zvuk pozivati na bitku. Književnost je takav bubanj koji traži ruku profinjena bubnjara.” – Krzysztof Masłoń, culture.pl

O AUTORU:

Olga Tokarczuk (Sulechòw, 1962.) nedvojbeno je najcjenjenije i najprevođenije ime suvremene poljske književnosti. Diplomirala je psihologiju na Varšavskom sveučilištu. Nakon studija zaposlila se u Savjetovalištu za duševno zdravlje u Wałbrzychu. Kao spisateljica debitirala je 1979., a od 1989. pisanjem se baviprofesionalno. Prvi joj se roman (Putovanje ljudi knjige) u knjižarama pojavio 1993. Vodila je radionice kreativnog pisanja i predavala na Jagiełłonskom sveučilištu u Krakovu i na Sveučilištu u Opolu.

Djela Olge Tokarczuk prevedena su na šezdesetak stranih jezika, od engleskog, francuskog, njemačkog, talijanskog, španjolskog do arapskog, turskog, kineskog, korejskog, japanskog, farsija i hindija, te objavljena u petstotinjak izdanja, od kojih neka i na hrvatskom (Bizarne pripovijesti, Bjeguni, Knjige Jakubove, Tjeraj svoj plug preko mrtvačkih kostiju, Pravijek i ostala vremena, Dom danji dom noćni i Ormar). Djela su joj doživjela mnoga kazališna uprizorenja te televizijske i filmske ekranizacije. Prema romanu Tjeraj svoj plug preko mrtvačkih kostiju Agnieszka Holland snimila je berlinskim Srebrnim Medvjedom nagrađeni film Pokot (Ulov) koji je pod naslovom Tragovi prikazivan i u našim kinima.

Olga Tokarczuk primila je 2019. godine Nobelovu nagradu za književnost za 2018. godinu. Žiri Švedske akademije kao posebnu vrijednost laureatkinjina književnoga djela u obrazloženju ističe “narativnu imaginaciju koja s enciklopedijskom strašću predstavlja prelaženje granica kao oblik života”. S novčanim dijelom nagradeutemeljila je zakladu koju vode Agnieszka Holland i pisac i svestrani kulturni menadžer Ireneusz Grin, a cilj joj je podupirati književnike i prevoditelje te književne teoretičare.

Osvojila je više desetaka drugih poljskih i međunarodnih književnih nagrada. Roman Bjeguni iz 2007. nagrađen je godinu poslije najuglednijom poljskom književnom nagradom Nike, a nakon što je pod naslovom Flights izašao u Velikoj Britaniji, potom i u Australiji te Sjedinjenim Državama, i cijenjenom Man Booker International. U najuži izbor za tu nagradu 2019. Ušao je i roman Tjeraj svoj plug preko mrtvačkih kostiju.

Iako je osvojila bezbrojne nagrade i stekla jedinstveno priznanje kritike i čitatelja, ne prestaje pisati. Godine 2020. Objavila je zbirku eseja i predavanja Tankoćutni pripovjedač, a 2021. Pod naslovom Lutka i biser, briljantan esej u kojem, analizirajući u jungovskom duhu ključni roman poljske književnosti Lutka Bolesława Prusa, iznosi svoj književni credo.