Diana Foster, stoji sama na balkonu obasjanom mjesečinom, na hjustonskom dobrotvornom balu. Pokušava se hrabro nositi sa skandalom u kojemu se našla, istodobno se trudeći zadržati ugled prestižnog časopisa White Orchid, kojemu je urednica. Zaručnik ju je nedavno ostavio što je Diana saznala u nekom tabloidu. Sada svi znaju da nije zaručena te ju prate ponižavajuće glasine. Zašto joj je onda milijarder Cole Harrison odlučio prići s dvije kristalne čaše i bocom šampanjca?
On je od ujaka dobio ultimatum: mora kući dovesti suprugu i to brzo, ili će izgubiti dionice u svojoj uspješnoj multinacionalnoj kompaniji. Hladno analitičan i zapanjujuće zgodan, Cole zna kakvu mladenku želi, a bogata, lijepa i principijelna Diana Foster savršeno odgovara toj ulozi.
Ali dok dugim, polaganim poljupcem potvrđuju nagodbu koja će riješiti njihove probleme, ne mogu zamisliti kakvo će iznimno putovanje početi te nezaboravne noći...
Nakon romana Kraljevstvo snova, Whitney, ljubavi moja, Prije tebe, Jednom i zauvijek, Kao u raju i Nešto prekrasno Judith McNaught javlja se i prvim romanom suvremene tematike prevedenim na hrvatski jezik, no ne manje intrigantnim i zavodljivim. Roman je s engleskoga prevela Svetlana Grubić Samaržija.
Pišući Božićnu kutiju nadao se da će u jednome trenutku u budućnosti one pročitati knjigu i spoznati očevu ljubav. Kad je Evans počeo pisati, zaprepastilo ga je nadahnuće koje je obuzelo njegovo srce i um. Dovršio je dirljivu priču o udovici i mladoj obitelji koja dolazi živjeti s njom u manje od šest tjedana i dao uvezati dvadeset primjeraka kao božićne darove za obitelj i prijatelje. Tijekom sljedećih tjedana tih je dvadeset primjeraka kolalo od obitelji do obitelji, od prijatelja do prijatelja i ono što je počelo kao pripovijetka za dvije djevojčice postalo je poruka čuda, nade i ozdravljenja za ljude diljem svijeta.
Otkad je izdana, više je od sedam milijuna ljudi dirnula čarolija Božićne kutije, blagdanskoga klasika koji je omiljen u naše doba kao što je Božićna priča bila u Dickensovo. Sada, zahvaljujući izvrsnom prijevodu na hrvatski, u njoj možete uživati i vi!
BLAGA SVJETLOST ZVIJEZDA
Autor: A.B.Šimić
Šimićevu meteorsku pjesničku pojavu Kaštelan je usporedio s Matoševom s početka 20. stoljeća. Petračev izbor iz Šimićeva djela predstavlja ozbiljan i utemeljen antologičarski uvid u opus, prema Ujeviću, nakon Kranjčevića i Vidrića najboljega hrvatskog lirika. U uvodnom eseju Božidar Petrač upotpunjuje dosadašnju znanstveno-kritičku periodizaciju opusa neprijeporna književna klasika.
“Blaga svjetlost zvijezda” A. B. Šimića sadrži kultnu knjigu nacionalnog pjesništva “Preobraženja”, jedinu zbirku objavljenu za pjesnikova života, zatim pjesme tiskane u časopisima, umjetničku prozu, dnevničke zapise, autobiografske “Papiriće”, osebujne kritike Matoša i Krleže i devet pisama njegovoj djevojci i suputnici Tatjani Marinić. Kao raritet ističemo tekst iz 1923. i danas vrlo aktualan, “Sloboda ljubavi”, u kojem Simić zagovara slobodu izbora rađanja.
Šimićevi eseji o književnosti, slikarstvu i umjetničkim fenomenima svjedoče o neprijepornoj snazi njegove kreativne, intelektualne znatiželje i osobne pobune. Knjiga Antuna Branka Šimića priziva tajnovit poetski krajolik, mračan, ali obasjan zvijezdama u kojem se zrcali veličanstveno književno djelo i pjesnikov prekratki dramatični život iz kojega je ostao trajan svijetao trag.
Godina je 1941. Klaus Felsen, časnik SS-a, stiže u Lisabon na najneobičniju zabavu u povijesti, na kojoj nacisti i saveznici, izbjeglice i poduzetnici plešu kako im nalažu koristoljublje i očaj. Felsena njegov rat vodi u planine na sjeveru gdje se vodi brutalna bitka za volfram, element koji je Hitleru neophodan za njegov blitzkrieg. Ondje upoznaje čovjeka koji pokreće lavinu pohlepe i osvete što ce se kotrljati sve do kraja njegova stoljeća. Paralelna se priča romana odvija kasnih devedesetih godina prošloga stoljeća u Lisabonu. Inspektor Zé Coelho istražuje ubojstvo mlade djevojke. Zagrebavši dublje, Zé razgrće tamnu zemlju povijesti i iskopava stare kosti. Revolucija iz 1974. nije uklonila sve nepravde koje je nanio stari fašistički režim. Ali tu je i starija, veća nepravda, za koju je ta beznačajna smrt u Lisabonu užasna odšteta, a u završnoj trci za istinom, Zé se mora suočiti s jezivim protivnikom.
Robert Wilson ide stopama pisaca kao što su John le Carré i Phillip Kerr a ovaj roman, koji je dijelom triler, dijelom psihološki krimić, a dijelom roman ideja, ispunjava sva očekivanja. A i vrhunski je napisan pa stoga ne čudi i da je dobio uglednu nagradu Zlatni bodež za najbolji kriminalistički roman. Na hrvatski su jezik do sad prevedeni njegovi romani Slijepac iz Seville i Ušutkani i ukleti. Roman Beznacajna smrt u Lisabonu s engleskoga je prevela Petra Mrduljaš.