Besmrtna priča, sjajan roman vrsnoga češkog književnika Jirija Kratochvila, veliko je Iskušenje, ali i literarna poslastica za svakog zahtjevnog čitatelja. Na prvi će se pogled učiniti kako autor namjerno komada priču ne bi li čitatelju otežao doživljaj pripovjedačke linije i tako pojačao završne akorde svojega priopćenja. Likovi njegova romana vode nas kratkom povijesti europskih i udaljenijih predjela zadovoljavajući našu potrebu za zavirivanjem kroz ključanicu, lutajući s nama gustom šumom fantazmagoričnih prizora suprotstavljenih stvarnosti i životinjskim motivima sa simboličnom i mctaforičkom funkcijom, dok če nam prava junakinja romana. Šonja, ispričati o bajkovitom susretu s nekim tko je cijeli njezin život traži u životinjskom Zapravo vrlo originalna i mnogoslojna verzija ljepotice i zvijeri.
Godina je 1941. Klaus Felsen, časnik SS-a, stiže u Lisabon na najneobičniju zabavu u povijesti, na kojoj nacisti i saveznici, izbjeglice i poduzetnici plešu kako im nalažu koristoljublje i očaj. Felsena njegov rat vodi u planine na sjeveru gdje se vodi brutalna bitka za volfram, element koji je Hitleru neophodan za njegov blitzkrieg. Ondje upoznaje čovjeka koji pokreće lavinu pohlepe i osvete što ce se kotrljati sve do kraja njegova stoljeća. Paralelna se priča romana odvija kasnih devedesetih godina prošloga stoljeća u Lisabonu. Inspektor Zé Coelho istražuje ubojstvo mlade djevojke. Zagrebavši dublje, Zé razgrće tamnu zemlju povijesti i iskopava stare kosti. Revolucija iz 1974. nije uklonila sve nepravde koje je nanio stari fašistički režim. Ali tu je i starija, veća nepravda, za koju je ta beznačajna smrt u Lisabonu užasna odšteta, a u završnoj trci za istinom, Zé se mora suočiti s jezivim protivnikom.
Robert Wilson ide stopama pisaca kao što su John le Carré i Phillip Kerr a ovaj roman, koji je dijelom triler, dijelom psihološki krimić, a dijelom roman ideja, ispunjava sva očekivanja. A i vrhunski je napisan pa stoga ne čudi i da je dobio uglednu nagradu Zlatni bodež za najbolji kriminalistički roman. Na hrvatski su jezik do sad prevedeni njegovi romani Slijepac iz Seville i Ušutkani i ukleti. Roman Beznacajna smrt u Lisabonu s engleskoga je prevela Petra Mrduljaš.
Mladi carski zvjezdoznanac Isak, u čijim venama teče arapska i židovska krv, opterećen svojim dvojnim porijeklom nastoji se nametnuti u carskoj palači i izboriti svoje mjesto pod prenapučenim bagdadskim nebom. Stoga on odlučuje u sebi potisnuti sve obzirnosti, koje je sam sebi nametnuo noseći teret dvaju suprotstavljenih svijetova, i početi graditi sudbinu svojim rukama. Kroz ljubavne priče u ozračju Tisuću i jedne noći i potragom za dvjema nepoznatim Aristotelovim riječima, Amir Bukvić nas uspijeva, na čudesan način, uvesti u istočnjačku filozofiju života, rušeći nam znane predodžbe o tom svijetu i otkrivajući ga u posve novom svjetlu.
Prije nego što mladi Vil Kembel zauzme svoje mjesto u moćnom svijetu vitezova Templara, suočava se s drugim, napornim periodom šegrtovanja pod budnim okom prijekog učenjaka Edvarda. Dok ulaže neizmjerne napore ne bi li podnio surovu disciplinu templarskog reda, Vil mora i da pronađe objašnjenje za svoju tragičnu prošlost i opaku misteriju koja okružuje Edvarda, ali i zbrkana osjećanja koja gaji prema Elven, nepokolebljivoj mladoj ženi na koju ga život, čini se, neumorno upućuje.
U međuvrenmenu, na istoku je zasijala nova zvijezda. Bivši rob Bajbars, nemilosrdni ratnik, izrastao je u jednog od najvećih vojnih zapovjednika i vladara svog vremena. Bajbarsa, progonjenog neprozirnim sjenkama iz detinjstva, goni neodoljiva želja da oslobodi svoj narod od evropskih zavojevača.
Vilu i Bajbarsu suđeno je da ukrste koplja kao vitez Templar i muslimanski ratnik u tom silovitom sudaru civilizacija, o kojem se na zapadu i danas govori kao o krstaškim pohodima.