Johanna, Marie i Ruth tri su sestre koje su nakon smrti oca uspjele održati tradicionalni obiteljski obrt izrade stakla. Svaka je svojim znanjem i odricanjem pridonijela uspjehu, a jedna od njih, Ruth, uspjela se bogato udati i otići u Ameriku. Nakon mnogo godina Marie će se odlučiti na dugi put i otići sestri u posjet. New York će za nju biti veliko otkriće kao i sestrina kći Wanda, neobična djevojka s čijom će sudbinom i Mariein život ukrstiti put. I dok Marie bude svoju ljubav pronašla u New Yorku, Wanda će krenuti nazad u Njemačku i tamo se zaljubiti a onda će sreća i tuga zauzeti ravnopravna mjesta u njihovim životima. Amerikanka je još jedan veliki uspjeh njemačke književnice Petre Durst-Benning a ujedno i nastavak njezina najvećeg hita, romana Staklarica. Iako se Amerikanka može čitati i samostalno a s prethodnicom je povezuju tek likovi, priča o sudbini triju sestara ponovno je jednako napeta, dirljiva i zanimljiva kao i ona iz Staklarice. Opisi New Yorka s početka prošlog stoljeća vrlo su živopisni a likovi neobični kao i njihove sudbine.
Za kratkog, zlatnog razdoblja vladavine kralja Edvarda vii. Rosie McCosh i njezine tri vrlo različite sestre odrastaju u ekscentričnom domu u Kentu, između dječaka obitelji Pitt s jedne i dječaka obitelji Pendennis s druge strane. Ali, njihove dane dječjih pustolovina zasjenjuje početak rata, koji će ih zadesiti na ulasku u odraslu dob.
Mladići se raštrkaju duž zapadnog bojišta. Rosie se suočava s izazovima života onih koji ostaju kod kuće. Zbunjena svojom ljubavlju prema dvojici mladića – vojniku pješaku i slavnom zrakoplovcu – prisiljena je snalaziti se u izvanrednim vremenima.
Mogu li ona i njezine sestre izgraditi novi život u mogućnostima i razorenosti nakon Velikog rata?
Veličanstven i dirljiv roman Louisa de Bernieresa slijedi živote nezaboravne postave likova koji nastoje ustanoviti kakvu je sreću moguće sazdati od ruševina staroga svijeta.
Jednom davno...
u vihoru rata, tri mlade princeze bile su primorane u najvećoj tajnosti napustiti svoju malu voljenu domovinu, koja se nalazila visoko u Pirenejima. Ubrzo, izgubio im se svaki trag... a tako bi i ostalo, da se nije pojavio princ, koji je odlučio pronaći ih i dovesti kući.
Tijekom godina provedenih u progonstvu, jedna od stvari koju je princeza Amy iz dna duše zamrzila bila je nepravda. A upravo nepravde je na malom idiličnom otoku Summerwindu, za njezin pravednički ukus, bilo i previše. Otok je pripadao moćnom i opasno privlačnom Jermynu Edmondsonu, lordu od Northcliffa, a budući da je sirotim seljanima otimao i ono malo što su imali, ona je odlučila oteti njega. I učinila je to. Otevši nadmenog i umišljenog plemića, bacila ga je u podrum, svezala lancem za zid i od njegovog strica zatražila otkupninu. Bio je to jednostavan plan i kao takav, morao je uspjeti. Jasno da će Jermynov stric platiti otkupninu. Nažalost, to je bilo ono što se nije dogodilo. Njegov stric bio je i više nego oduševljen pomišlju da će netko ubiti Jermyna i time mu omogućiti da naslijedi njegovu titulu i novac. Dani su prolazili, otkupnina nije stizala, a društvo bijesnog, prepredenog i naočitog lorda postalo je ozbiljna prijetnja Amynoj čednosti i suzdržanosti...
Kako se jedna mala osveta i ucjena mogla pretvoriti u tako strastvenu pustolovinu?
Kad je na adresu Oxfordskog sveučilišta stiglo pismo za poštovanog gospodina Lewisa Carrolla, profesor matematike, Charles Lutwidge Dodgson, to bi pismo neotvoreno odaslao natrag pošiljatelju. Kao da se skrivao iza pseudonima, nikada nije objavio da je on, matematičar i znanstvenik Ch. L Dodgson, autor knjiga o Alici. Čak ni sama kraljica Viktorija nije iz njega uspjela izvući potvrdu da su Dodgson i Carroll ista osoba. Kada je, očarana čitanjem Alice u Zemlji čudesa, zamolila gospodina profesora Dodgsona da joj posveti svoje sljedeće djelo, on je njezinu želju ispunio tako što joj je posvetio ogroman svezak algebarskih analiza.