Zabavi se i nauči puno jezika odjednom, sam ili s drugarima, kod kuće, u vrtiću ili školi.Višejezični (engleski, nemački, italijanski, francuski i srpski) rečnik za rano učenje jezika. Ovaj jedinstveni rečnik sadrži domino karte koje omogućavaju lakše usvajanje jezika kroz igru i zabavnu proveru naučenog. Pogodan i za samostalno učenje i za rad u grupama.
Animalistički roman Divlji konj Božidara Prosenjaka nagrađen je dvjema uglednim nagradama - "Ivana Brlić-Mažuranić" i "Grigor Vitez". No najveća mu je nagrada i priznanje što je stekao brojne čitatelje, djecu i odrasle. Među kojima ima i onih za koje možemo reći da su postali njegovi prijatelji. U romanu pratimo odrastanje divljeg konja kao njegovo prepoznavanje, odbijanje, analiziranje i prihvaćanje životne filozofije utemeljene na Zakonu.
U drugom dijelu Bontona, knjizi koja čitatelju pomaže da ne postane klipan ili klipanica u sto lekcijica bavi se nešto dubljim i temeljitijim pitanjima. Poglavlja Tko si, odakle dolaziš, kamo ideš, Možemo li biti zadovoljni sa sobom, Iskušenja samog đavla, Kako jesti, kako na ve-ce školjku sjesti, Kazalište i pokazivalište, Oko kućnog praga, I ulica je predvorje tvoga doma, Potpuno je jasno, štreberima je u školi krasno dat će djeci na pragu puberteta zanimljive ideje o tome kako riješiti neke svoje probleme, ukazati im na neprihvatljive oblike ponašanja, ali ih i zabaviti.
Slavna božićna bajka Orašar
Slavnu božićnu bajku Orašar mnoge su generacije djece isprva upoznale u kazalištu, gledajući poznati balet Petra Iljiča Čajkovskog. Ova divna bajka pronašla je svoje mjesto i između korica knjige koju je ilustrirao Patricio Alejandro Aguero Marino.
Raskošne ilustracije...
Božićni san male Klare oživio je u raskošnim i zadivljujućim ilustracijama koje će trajati dugo nakon što se završi baletna predstava.
Povijest...
Figure orašara potječu iz kasnog 17. stoljeća. Nastale su u Njemačkoj, točnije na prostoru Rudne gore (njemački: Erzgebirge). Jedna od priča o nastanku i stvaranju figura zasluge pripisuje obrtniku iz Seiffena. Figure su kroz povijest često bile predmet darivanja, te su se u nekom trenutku počele povezivati s Božićem. Postale su popularne u 19. stoljeću kada su se počele širiti u obližnje europske zemlje. Kako je rasla potražnja, tako je započinjala i masovna proizvodnja figura. Friedrich Wilhelm Füchtner (1844. - 1923.) je u Njemačkoj poznat kao "otac figure orašara". Koristeći tokarski stroj započeo je njihovu masovnu proizvodnju 1872. godine u svojoj radionici u Seiffenu, Saskoj.
Dekorativne figure orašara postale su popularne izvan Europe nakon Drugog svjetskog rata, kada su brojni američki vojnici koji su bili stacionirani u Njemačkoj, pri povratku u Sjedinjene Američke Države sa sobom donosili figure orašara kao suvenir. Daljnja popularizacija orašara dolazi od baleta Orašar kojeg je skladao Petar Iljič Čajkovski. Balet je nastao kao adaptacija priče Orašar i kralj miševa koju je napisao E. T. A. Hoffmann. Balet Orašar se sredinom 20. stoljeća počeo izvoditi u Sjedinjenim Američkim Državama gdje je postao najgledanija izvedba u vrijeme božićnih praznika. To je pomoglo da figure orašara postanu božićna dekoracija te prepoznatljiv božićni ukras cijele zapadne kulture.
