MALA EMA STRAHA NEMA
13,90 KM
Netko se boji pasa, netko učiteljice, a netko groma. No mala Ema zna da je najbolje sa svakim se strahom suočiti i pobijediti ga.
Kako je Ema na zabavan način pobijedila svoje strahove i veselo krenula dalje pročitajte u ovoj knjizi.
Nema na zalihi
SKU: 9789531416917
Kategorija: Knjige za djecu i mlade
Preporučujemo
BALONIJADA-SUPERJEŽ
Nada Iveljić
Mozaik knjiga
Postoje razne knjige. Velike, debele, male tanke, stare, nove, teške, lagane... Ova knjiga ima od svega toga pomalo. Malo pjesama nježnih i čistih kao što je djetinjstvo o kome pišu, toplih i lijepih kao što je i sunce, i priroda koja se presijala u njihove stihove. Malo priča mudrih kao što su mudri ljudi koji su dugo živjeli. I malo igrokaza, veselih kao što je vesela svaka dječija igra. Sve je to za vas napisala Nada Iveljić, koja je cijeli svoj vijek posvetila djeci. Knjigu koja je pred vama pažljivo pročitajte, knjiga nije ni debela, jer Nada Iveljić zna da djeca ne vole debele knjige. Knjiga nije ni tužna, jer književnica zna da su djeci potrebnije veselije knjige. Knjiga nije ni dosadna, jer Nada zna da djeca ne vole dosadu. Knjiga nam priča o životinjama i prirodi, jer naša spisateljica zna da djeca vole priče o životinjama, i da se djeca i životinja vole i razumiju.
Knjiga sadrži 14 pjesama, 2 igrokaza i 2 priče.
-20%
16,70 KM
20,90 KM
ORAŠAR
E.T.A Hoffmann
Mozaik knjiga
Slavna božićna bajka Orašar
Slavnu božićnu bajku Orašar mnoge su generacije djece isprva upoznale u kazalištu, gledajući poznati balet Petra Iljiča Čajkovskog. Ova divna bajka pronašla je svoje mjesto i između korica knjige koju je ilustrirao Patricio Alejandro Aguero Marino.
Raskošne ilustracije...
Božićni san male Klare oživio je u raskošnim i zadivljujućim ilustracijama koje će trajati dugo nakon što se završi baletna predstava.
Povijest...
Figure orašara potječu iz kasnog 17. stoljeća. Nastale su u Njemačkoj, točnije na prostoru Rudne gore (njemački: Erzgebirge). Jedna od priča o nastanku i stvaranju figura zasluge pripisuje obrtniku iz Seiffena. Figure su kroz povijest često bile predmet darivanja, te su se u nekom trenutku počele povezivati s Božićem. Postale su popularne u 19. stoljeću kada su se počele širiti u obližnje europske zemlje. Kako je rasla potražnja, tako je započinjala i masovna proizvodnja figura. Friedrich Wilhelm Füchtner (1844. - 1923.) je u Njemačkoj poznat kao "otac figure orašara". Koristeći tokarski stroj započeo je njihovu masovnu proizvodnju 1872. godine u svojoj radionici u Seiffenu, Saskoj.
Dekorativne figure orašara postale su popularne izvan Europe nakon Drugog svjetskog rata, kada su brojni američki vojnici koji su bili stacionirani u Njemačkoj, pri povratku u Sjedinjene Američke Države sa sobom donosili figure orašara kao suvenir. Daljnja popularizacija orašara dolazi od baleta Orašar kojeg je skladao Petar Iljič Čajkovski. Balet je nastao kao adaptacija priče Orašar i kralj miševa koju je napisao E. T. A. Hoffmann. Balet Orašar se sredinom 20. stoljeća počeo izvoditi u Sjedinjenim Američkim Državama gdje je postao najgledanija izvedba u vrijeme božićnih praznika. To je pomoglo da figure orašara postanu božićna dekoracija te prepoznatljiv božićni ukras cijele zapadne kulture.
-20%
11,90 KM
14,90 KM
DEČIJI KUVAR
Mladinska knjiga Beograd
Zašto kreativnost ne bi pokazali i u kuhinji?
Uz pomoć fotografija svakog dela postupka spremanja hrane vaši mali kuvari sa lakoćom će spremati supu od paradajza, špagete bolonjeze, sladoled u obliku klovnova i druge čarobne specijalitete.
ČUDNOVATE ZGODE/PRIČE IZ DAVNINA
Ivana Brlić-Mažuranić
Mozaik knjiga
ČUDNOVATE ZGODE/PRIČE IZ DAVNINA
Autor: I. B. Mažuranić
LUKSUZNO IZDANJE DVAJU OMILJENIH DJELA IVANE BRLIĆ-MAŽURANIĆ.
Ivana Brlić-Mažuranić postala je klasik već u trenutku kad je objavila Čudnovate zgode šegrta Hlapića i Priče iz davnine. Njezine rečenice, napisane davno, i naše su rečenice. Razumijemo ih i volimo. Osluškujemo strahove njezinih junaka i plašimo se zajedno s njima.
Priče su to što nadrastaju povijest, granice i književne stilove. Uz ime i prezime velike autorice ne treba pisati ni godinu rođenja, a kamoli godinu smrti. Ivana nam još uvijek priča kao da zajedno sjedimo za istim stolom. Naša je dužnost pozorno je slušati kako bismo mlađima znali odgovoriti na pitanje što je to prava i vječna literatura i koje to knjige obvezno moraju stajati na njihovim policama.