Pioniri i omladinski brigadiri, učenici i nastavnici, radnici i samoupravljači, novinari i fiskulturnici, proizvođači i potrošači, stvaratelji i primatelji visoke, radničke i popularne kulture, komunisti i socijalistički radni ljudi i građani - svi su se zajedno našli u deset poglavlja ovoga zbornika koji proizlazi iz trogodišnjega projekta Stvaranje socijalističkoga čovjeka. Zajednički su nazivnik svim poglavljima nastojanja u oblikovanju novoga socijalističkog čovjeka u Hrvatskoj kao jednoj od jugoslavenskih republika. U sustavu koji je nastao prema sovjetskom uzoru, a potom se usmjerio prema samoupravnom i tržišnom socijalizmu, socijalistički se čovjek opisivao kao svestrana stvaralačka ličnost sa svojim odlikama, shvaćanjima i potrebama, no praksa je teško mogla dosljedno slijediti zamišljeni ideal. Autori dolaze iz nekoliko humanističkih disciplina te su raznovrsne izvore analizirali i interpretirali iz perspektive političke, gospodarske, društvene, kulturne i intelektualne povijesti, društvene i kulturne antropologije, kulturalnih studija, filologije i muzikologije.
Uredili Hannes Grandits, Vladimir Ivanović i Branimir Janković
Suizdanje UMHIS – Udruženje za modernu historiju/Udruga za modernu povijest, Sarajevo i Srednja Europa, Zagreb.
Knjiga je nastala kao rezultat dugogodišnje suradnje u okviru DAAD projekta koji je krenuo pod naslovom “Reprezentacije socijalističke Jugoslavije u prijelomnim godinama”. Suradnja između Katedre za povijest jugoistočne Europe Humboldtovog sveučilišta u Berlinu i pet partnerskih institucija započela je 2012. godine. To je predstavljalo osnovu za stvaranje jedinstvene transnacionalne mreže povjesničara iz pet zemalja bivše Jugoslavije (Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Makedonija, Slovenija i Srbija).
U knjizi “Reprezentacije socijalističke Jugoslavije: preispitivanja i perspektive” šesnaest autora i autorica iz Njemačke, Austrije, Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije i Makedonije analiziraju suvremene reprezentacije socijalističke Jugoslavije, ponajviše u historiografiji, ali i publicistici, udžbenicima povijesti, dokumentarnim filmovima, izložbama, memoarima, sjećanjima i politikama povijesti.
Druga knjiga autorice Renate Piatkovske o dječaku Tomici prevedena na hrvatski jezik i objavljena u izdanju Srednje Europe. Knjiga sadrži 20 “zanimljivih, zabavnih i nevjerojatnih priča. Sve su se dogodile na sasvim običnim mjestima – kod kuće, u pješčaniku, u kinu, u liftu, kod frizerke, u tramvaju, u dućanu i – naravno – u vrtiću.” Autorica kroz oči dječaka Tomice progovara o svakodnevnim, za djecu važnim događajima – jer, kao što u knjizi kaže Tomica: ” Zanimljive avanture mogu se dogoditi bolo gdje, ne samo tamo negdje daleko, a događaju se zapravo svakoga, pa čak i posve običnog, dana. Zapravo, niti jedan dan nije posve običan, uvijek nam se dogodi nešto što može biti zaniljivo.”