Je li pravednost ideal koji nam zauvijek ostaje izvan domašaja, ili nešto prema čemu se zaista možemo voditi u praktičnom odlučivanju i tako si unaprijediti život? U ovoj glasovitoj knjizi Amartya Sen donosi alternativni pristup glavnoj struji teorija pravednosti.

Sen piše s istančanom mudrošću i duhom, osjećajem za povijest i blagim kozmopolitstvom… uvjerenje da je ekonomistima i filozofima posao popravljati svijet pršti s umalo svake stranice. Economist

Najvažniji doprinos ovoj temi od Teorije pravednosti Johna Rawlsa. – Hilary Putnam, Sveučilište Harvard Sen, Amartya Kumar, indijski ekonomist (Santiniketan, 3. XI. 1933). Profesor ekonomije na sveučilištima u Delhiju, Londonu, Oxfordu i Cambridgeu (SAD). Bio je ravnatelj britanskog Trinity Collegea u Cambridgeu. Područje su mu rada ekonomski rast i razvoj, teorija blagostanja. Istražuje probleme kolektivne racionalnosti. Razvio je metode i tehnike mjerenja ekonomskih pojava, osobito realnoga dohotka, nejednakosti, siromaštva i nezaposlenosti. Pridonio razumijevanju analitičkih osnova racionalnog izbora i ponašanja. Osobit je doprinos dao i u promišljanjima problema nejednakosti, prokazujući kako se unatoč tome što postoji vrijednosno neslaganje različitih teorija nejednakosti, one ipak slažu u svom zahtjevu za jednakošću. Godine 1998. dobio je Nobelovu nagradu za ekonomiju zbog doprinosa ekonomiji blagostanja i socijalnog izbora te zbog svojega proučavanja problema siromaštva. Glavna djela: Kolektivni izbor i društveno blagostanje (Collective Choice and Social Welfare, 1970),

O ekonomskoj nejednakosti (On Economic Inequality, 1973), Zaposlenost, tehnologija i razvoj (Employment, Technology and Development, 1975), Izvori, vrijednosti i razvoj (Resources, Values and Development, 1984), Razvoj kao sloboda (Development as Freedom, 2000), Identitet i nasilje (Identity and Violence, 2006), Ideja pravednosti (Idea of Justice, 2009). (Hrv. enciklopedija)