Johanna, Marie i Ruth tri su sestre koje su nakon smrti oca uspjele održati tradicionalni obiteljski obrt izrade stakla. Svaka je svojim znanjem i odricanjem pridonijela uspjehu, a jedna od njih, Ruth, uspjela se bogato udati i otići u Ameriku. Nakon mnogo godina Marie će se odlučiti na dugi put i otići sestri u posjet. New York će za nju biti veliko otkriće kao i sestrina kći Wanda, neobična djevojka s čijom će sudbinom i Mariein život ukrstiti put. I dok Marie bude svoju ljubav pronašla u New Yorku, Wanda će krenuti nazad u Njemačku i tamo se zaljubiti a onda će sreća i tuga zauzeti ravnopravna mjesta u njihovim životima. Amerikanka je još jedan veliki uspjeh njemačke književnice Petre Durst-Benning a ujedno i nastavak njezina najvećeg hita, romana Staklarica. Iako se Amerikanka može čitati i samostalno a s prethodnicom je povezuju tek likovi, priča o sudbini triju sestara ponovno je jednako napeta, dirljiva i zanimljiva kao i ona iz Staklarice. Opisi New Yorka s početka prošlog stoljeća vrlo su živopisni a likovi neobični kao i njihove sudbine.
Pišući Božićnu kutiju nadao se da će u jednome trenutku u budućnosti one pročitati knjigu i spoznati očevu ljubav. Kad je Evans počeo pisati, zaprepastilo ga je nadahnuće koje je obuzelo njegovo srce i um. Dovršio je dirljivu priču o udovici i mladoj obitelji koja dolazi živjeti s njom u manje od šest tjedana i dao uvezati dvadeset primjeraka kao božićne darove za obitelj i prijatelje. Tijekom sljedećih tjedana tih je dvadeset primjeraka kolalo od obitelji do obitelji, od prijatelja do prijatelja i ono što je počelo kao pripovijetka za dvije djevojčice postalo je poruka čuda, nade i ozdravljenja za ljude diljem svijeta.
Otkad je izdana, više je od sedam milijuna ljudi dirnula čarolija Božićne kutije, blagdanskoga klasika koji je omiljen u naše doba kao što je Božićna priča bila u Dickensovo. Sada, zahvaljujući izvrsnom prijevodu na hrvatski, u njoj možete uživati i vi!
Jednom davno...
u vihoru rata, tri mlade princeze bile su primorane u najvećoj tajnosti napustiti svoju malu voljenu domovinu, koja se nalazila visoko u Pirenejima. Ubrzo, izgubio im se svaki trag... a tako bi i ostalo, da se nije pojavio princ, koji je odlučio pronaći ih i dovesti kući.
Tijekom godina provedenih u progonstvu, jedna od stvari koju je princeza Amy iz dna duše zamrzila bila je nepravda. A upravo nepravde je na malom idiličnom otoku Summerwindu, za njezin pravednički ukus, bilo i previše. Otok je pripadao moćnom i opasno privlačnom Jermynu Edmondsonu, lordu od Northcliffa, a budući da je sirotim seljanima otimao i ono malo što su imali, ona je odlučila oteti njega. I učinila je to. Otevši nadmenog i umišljenog plemića, bacila ga je u podrum, svezala lancem za zid i od njegovog strica zatražila otkupninu. Bio je to jednostavan plan i kao takav, morao je uspjeti. Jasno da će Jermynov stric platiti otkupninu. Nažalost, to je bilo ono što se nije dogodilo. Njegov stric bio je i više nego oduševljen pomišlju da će netko ubiti Jermyna i time mu omogućiti da naslijedi njegovu titulu i novac. Dani su prolazili, otkupnina nije stizala, a društvo bijesnog, prepredenog i naočitog lorda postalo je ozbiljna prijetnja Amynoj čednosti i suzdržanosti...
Kako se jedna mala osveta i ucjena mogla pretvoriti u tako strastvenu pustolovinu?
Jedan vlak polazi s mostarskoga kolodvora daleke 1917. godine, drugi vlak polazi iz Nove Gradiške 1987.godine – sudbine junaka koji su u njima na neobičan su način povezane. Pratimo dvostruku ljubavnu priču i dramatične događaje u Hercegovini tijekom Prvoga svjetskog rata, kada je fra Didak Buntić pokrenuo akciju spašavanja gladne djece.Usporedno s time, upoznajemo mladića koji tijekom osamdesetih i devedesetih godina prošloga stoljeća počinje gubiti tlo pod nogama kada mu se snovi i stvarnost isprepletu. Pred vama je priča o dubokoj sumnji i istinskoj vjeri, koja vas neće ostaviti ravnodušnima.
Možda i ovaj roman da odgovor na pitanje zašto je Miro Gavran najprevođeniji hrvatski književnik čija su djela prevedena na 38 jezika. Zavodljiva vještina njegova asketskog pripovijedanja ne poznaje suvišne rečenice i ne srami se snažnih emocija.