Za razliku od ostatka svoje obitelji, Maggie Welsh sve je oduvijek činila kako treba. Razumno. Po propisu. Odnosno, do onoga dana kad je napustila supruga i pobjegla u Hollywood. A u Los Angelesu su dotjerivanje i tulumarenje aktivnosti koje nikad ne prestaju a čak su i palmina stabla mršava. U društvu svoje najbolje prijateljice Emily, scenaristice koja se bori za uspjeh, Maggie počinje činiti stvari koje nikad ranije nije činila. Na primjer, nositi najlonke na glavi, družiti se s filmskim zvijezdama, prezentirati scenarije filmskim studijima, doživjeti u seksu ono što nikad nije ni sanjala, a upoznat će i tajanstvenog Troya. No ono što je najvažnije shvatit će da kraj braka nije ujedno i kraj svega…
Romani Marian Keyes često znaju započeti nekim velikim razočarenjem iii turobnim događajem u životu njezinih junakinja, no autorici ti počeci nisu povod za tugovanje, depresije i žal, dapače, nakon njih njezine junakinje kreću u novi život pun uzbuđenja i urnebesnog smijeha. Tako je i razvod njezine junakinje Maggie Walsh zapravo početak novoga života i to, ni više ni manje, nego u Hollywoodu. Upravo zbog smisla za humor i preslikavanja sitnica iz života svojih čitatelja Marian Keyes danas je jedna od najpopularnijih irskih književnica u svijetu.
Godina je 1941. Klaus Felsen, časnik SS-a, stiže u Lisabon na najneobičniju zabavu u povijesti, na kojoj nacisti i saveznici, izbjeglice i poduzetnici plešu kako im nalažu koristoljublje i očaj. Felsena njegov rat vodi u planine na sjeveru gdje se vodi brutalna bitka za volfram, element koji je Hitleru neophodan za njegov blitzkrieg. Ondje upoznaje čovjeka koji pokreće lavinu pohlepe i osvete što ce se kotrljati sve do kraja njegova stoljeća. Paralelna se priča romana odvija kasnih devedesetih godina prošloga stoljeća u Lisabonu. Inspektor Zé Coelho istražuje ubojstvo mlade djevojke. Zagrebavši dublje, Zé razgrće tamnu zemlju povijesti i iskopava stare kosti. Revolucija iz 1974. nije uklonila sve nepravde koje je nanio stari fašistički režim. Ali tu je i starija, veća nepravda, za koju je ta beznačajna smrt u Lisabonu užasna odšteta, a u završnoj trci za istinom, Zé se mora suočiti s jezivim protivnikom.
Robert Wilson ide stopama pisaca kao što su John le Carré i Phillip Kerr a ovaj roman, koji je dijelom triler, dijelom psihološki krimić, a dijelom roman ideja, ispunjava sva očekivanja. A i vrhunski je napisan pa stoga ne čudi i da je dobio uglednu nagradu Zlatni bodež za najbolji kriminalistički roman. Na hrvatski su jezik do sad prevedeni njegovi romani Slijepac iz Seville i Ušutkani i ukleti. Roman Beznacajna smrt u Lisabonu s engleskoga je prevela Petra Mrduljaš.
Osramotivši se na najvažnijem društvenom događanju visokoga filadelfijskog društva na Staru godinu 1944., Maddie i Ellis Hyde ostaju bez novca Ellisova oca, bivšeg pukovnika koji se stidi sinovljeve nesposobnosti za vojnu službu zbog daltonizma. Na Maddiein užas, Ellis odluči da je jedini način da iznova stekne očevu naklonost (i darežljivost) uspjeh u pothvatu u kojem je njegov otac veoma javno podbacio: uhvatit će čuveno čudovište iz Loch Nessa i kad ga pronađe, osvjetlat će očevo ime i iznova steći njegovu naklonost.
U siječnju 1945., dok svuda oko njih još bjesni rat, Maddie i Ellis s Ellisovim prijateljem Hankom prelaze Atlantski ocean. Maddie, sada sama i praktički napuštena u stranoj zemlji, mora dokučiti tko je i što želi - isprazan život koji je ostavila iza sebe ili nešto stvarnije? Ono što će otkriti - o svijetu izvan svoga zatvorenog kruga i o sebi samoj - otvorit će joj oči. Shvatit će da je okružuju ne samo mračne sile, nego i ljepota i iznenađujuće mogućnosti života.
Johanna, Marie i Ruth tri su sestre koje su nakon smrti oca uspjele održati tradicionalni obiteljski obrt izrade stakla. Svaka je svojim znanjem i odricanjem pridonijela uspjehu, a jedna od njih, Ruth, uspjela se bogato udati i otići u Ameriku. Nakon mnogo godina Marie će se odlučiti na dugi put i otići sestri u posjet. New York će za nju biti veliko otkriće kao i sestrina kći Wanda, neobična djevojka s čijom će sudbinom i Mariein život ukrstiti put. I dok Marie bude svoju ljubav pronašla u New Yorku, Wanda će krenuti nazad u Njemačku i tamo se zaljubiti a onda će sreća i tuga zauzeti ravnopravna mjesta u njihovim životima. Amerikanka je još jedan veliki uspjeh njemačke književnice Petre Durst-Benning a ujedno i nastavak njezina najvećeg hita, romana Staklarica. Iako se Amerikanka može čitati i samostalno a s prethodnicom je povezuju tek likovi, priča o sudbini triju sestara ponovno je jednako napeta, dirljiva i zanimljiva kao i ona iz Staklarice. Opisi New Yorka s početka prošlog stoljeća vrlo su živopisni a likovi neobični kao i njihove sudbine.