Besmrtna priča, sjajan roman vrsnoga češkog književnika Jirija Kratochvila, veliko je Iskušenje, ali i literarna poslastica za svakog zahtjevnog čitatelja. Na prvi će se pogled učiniti kako autor namjerno komada priču ne bi li čitatelju otežao doživljaj pripovjedačke linije i tako pojačao završne akorde svojega priopćenja. Likovi njegova romana vode nas kratkom povijesti europskih i udaljenijih predjela zadovoljavajući našu potrebu za zavirivanjem kroz ključanicu, lutajući s nama gustom šumom fantazmagoričnih prizora suprotstavljenih stvarnosti i životinjskim motivima sa simboličnom i mctaforičkom funkcijom, dok če nam prava junakinja romana. Šonja, ispričati o bajkovitom susretu s nekim tko je cijeli njezin život traži u životinjskom Zapravo vrlo originalna i mnogoslojna verzija ljepotice i zvijeri.
Za kratkog, zlatnog razdoblja vladavine kralja Edvarda vii. Rosie McCosh i njezine tri vrlo različite sestre odrastaju u ekscentričnom domu u Kentu, između dječaka obitelji Pitt s jedne i dječaka obitelji Pendennis s druge strane. Ali, njihove dane dječjih pustolovina zasjenjuje početak rata, koji će ih zadesiti na ulasku u odraslu dob.
Mladići se raštrkaju duž zapadnog bojišta. Rosie se suočava s izazovima života onih koji ostaju kod kuće. Zbunjena svojom ljubavlju prema dvojici mladića – vojniku pješaku i slavnom zrakoplovcu – prisiljena je snalaziti se u izvanrednim vremenima.
Mogu li ona i njezine sestre izgraditi novi život u mogućnostima i razorenosti nakon Velikog rata?
Veličanstven i dirljiv roman Louisa de Bernieresa slijedi živote nezaboravne postave likova koji nastoje ustanoviti kakvu je sreću moguće sazdati od ruševina staroga svijeta.
Godina je 1941. Klaus Felsen, časnik SS-a, stiže u Lisabon na najneobičniju zabavu u povijesti, na kojoj nacisti i saveznici, izbjeglice i poduzetnici plešu kako im nalažu koristoljublje i očaj. Felsena njegov rat vodi u planine na sjeveru gdje se vodi brutalna bitka za volfram, element koji je Hitleru neophodan za njegov blitzkrieg. Ondje upoznaje čovjeka koji pokreće lavinu pohlepe i osvete što ce se kotrljati sve do kraja njegova stoljeća. Paralelna se priča romana odvija kasnih devedesetih godina prošloga stoljeća u Lisabonu. Inspektor Zé Coelho istražuje ubojstvo mlade djevojke. Zagrebavši dublje, Zé razgrće tamnu zemlju povijesti i iskopava stare kosti. Revolucija iz 1974. nije uklonila sve nepravde koje je nanio stari fašistički režim. Ali tu je i starija, veća nepravda, za koju je ta beznačajna smrt u Lisabonu užasna odšteta, a u završnoj trci za istinom, Zé se mora suočiti s jezivim protivnikom.
Robert Wilson ide stopama pisaca kao što su John le Carré i Phillip Kerr a ovaj roman, koji je dijelom triler, dijelom psihološki krimić, a dijelom roman ideja, ispunjava sva očekivanja. A i vrhunski je napisan pa stoga ne čudi i da je dobio uglednu nagradu Zlatni bodež za najbolji kriminalistički roman. Na hrvatski su jezik do sad prevedeni njegovi romani Slijepac iz Seville i Ušutkani i ukleti. Roman Beznacajna smrt u Lisabonu s engleskoga je prevela Petra Mrduljaš.
Diana Foster, stoji sama na balkonu obasjanom mjesečinom, na hjustonskom dobrotvornom balu. Pokušava se hrabro nositi sa skandalom u kojemu se našla, istodobno se trudeći zadržati ugled prestižnog časopisa White Orchid, kojemu je urednica. Zaručnik ju je nedavno ostavio što je Diana saznala u nekom tabloidu. Sada svi znaju da nije zaručena te ju prate ponižavajuće glasine. Zašto joj je onda milijarder Cole Harrison odlučio prići s dvije kristalne čaše i bocom šampanjca?
On je od ujaka dobio ultimatum: mora kući dovesti suprugu i to brzo, ili će izgubiti dionice u svojoj uspješnoj multinacionalnoj kompaniji. Hladno analitičan i zapanjujuće zgodan, Cole zna kakvu mladenku želi, a bogata, lijepa i principijelna Diana Foster savršeno odgovara toj ulozi.
Ali dok dugim, polaganim poljupcem potvrđuju nagodbu koja će riješiti njihove probleme, ne mogu zamisliti kakvo će iznimno putovanje početi te nezaboravne noći...
Nakon romana Kraljevstvo snova, Whitney, ljubavi moja, Prije tebe, Jednom i zauvijek, Kao u raju i Nešto prekrasno Judith McNaught javlja se i prvim romanom suvremene tematike prevedenim na hrvatski jezik, no ne manje intrigantnim i zavodljivim. Roman je s engleskoga prevela Svetlana Grubić Samaržija.