EKSTREMNA KLIMA
36,90 KM
Autor: Pol Sajmons
Prevodilac: Gavrilo Došen
Naslov originala: Nature”s Mighty Powers. Extreme Weather
Na vreme utiče energija sunca. Dok zagreva zemlju, ta energija pokreće sile u atmosferi, određujući gde će padati kiša i duvati vetrovi stvarajući ekstremnu klimu van naše kontrole.
Knjiga sadrži bogate informacije podeljene u više poglavlja :
1. Mašina za vreme,
2. Oluje,
3. Vetar,
4. Kiša,
5. Suša,
6. Sneg i led,
7. promene klime
Nema na zalihi
Preporučujemo
-20%
63,90 KM
79,90 KM
HRVATSKI OBIČAJI I DRUGE TRADICIJE
Grupa autora
Mozaik knjiga
Danas, kad smo skoro svakodnevno svjedoci naprednih tehnoloških inovacija, običaji koji se prenose naraštajima − ponekad i kroz stoljeća – još više dobivaju na važnosti. Srećom, živimo u državi koja ih je umnogome sačuvala u izvornom obliku, a kulturno-civilizacijski krugovi iz kojih su potekli samo su povećali njihov broj.
U ovoj su knjizi, čiji su autori neki od vodećih hrvatskih etnologa − Zorica Vitez, Ljiljana Marks, Ivan Lozica, Aleksandra Muraj, Tvrtko Zebec i Grozdana Marošević − čitateljima pobliže predstavljeni poznatiji životni i godišnji običaji, poput onih koji prate rođenje djeteta, svadbu, smrt, Uskrs, Božić i poklade. U drugom dijelu knjige ukratko su opisane tradicije, poput folklorne glazbe, plesa, prehrane, odijevanja i usmene književnosti.
Informativne tekstove prati više od tri stotine vrhunskih fotografija, uglavnom poznatoga fotografa Vidoslava Bagura, kojima je pridodano zanimljivo i rijetko viđeno slikovno gradivo iz Hrvatskoga državnog arhiva i Etnografskoga muzeja u Zagrebu. Običaji i tradicije zabilježeni fotografskim objektivom kroz više od stotinu godina potvrđuju dugovječnost baštine, kojoj današnja kulturno-umjetnička i folklorna društva ne dopuštaju da padne u zaborav.
GODIŠNJI OBIČAJI U SRBA-S KUTIJOM
Mladinska knjiga Beograd
– Po danima od Petozarnih mučenika (26. dec) do Božića (7. jan) gleda se kakvo će vreme biti u narednoj godini. Jedan dan je jedan mesec – ako nekog od tih dana pada sneg, onda će biti kišan onaj mesec što ga taj dan predstavlja u idućoj godini, a kog dana je vedro, taj će mesec biti bez kiše.
– Od Svetog Nikole (19. dec) dan biva duži onoliko koliko petao može da skoči s praga.
– Do Svetoga Luke (31. okt) tur’ đe oćeš ruke, od Svetoga Luke, u džepove ruke.
– Kad ko koga udesi, u svakom smislu te reči, kaže se da ga je udesio kô za Vrbicu (druga subota pred Uskrs).
– Svetog Spiridona (25. dec) slave papučari – i oni što papuče izrađuju i oni što se plaše svojih žena.
– Januar je u Vukovom rečniku bio sječanj, u crkvi bogojavljenski mesec, a u narodu i golemi mesec; juli – ilinski mesec i žetvar; septembar – malogostojinski mesec i grozdober; novembar – aranđeoski mesec i studen.
– Pre pojave Deda Mraza deca su poklone dobijala na Nikoljdan (19. dec), Materice (druga nedelja pred Božić), Očeve (prva nedelja pred Božić) i Božić (7. jan), a davala na Detinjce (treća nedelja pred Božić).
– Od zmija štite jeremije (oko Jeremijinog dana, 14. maj), kišu prizivaju prporuše i dodole (kad je sušno leto), dobar rod donose krstonoše (o zavetinama i litijama), karakondžule rasteruju sirovari (uoči Malog Božića, 14. jan), a komendije teraju komendijaši (u beloj nedelji, prvoj pred uskršnji post).
– U čistoj nedelji (prvoj u uskršnjem postu) pere se i čisti sve u kući, u gostinskoj nedelji (prvoj pred uskršnji post) dočekuju se gosti, u zagonetnoj (prvoj pred uskršnji post) oštri se duh i ogleda u domišljatosti, a u šarenoj nedelji (četvrtoj pred uskršnji post) dozvoljeno je da se „šara”.
U narodu se, dakle, tačno zna kad je čemu vreme, jer je celina življenja kalendarski usklađena i cela godina propraćena je određenim radnjama – tačno se zna otkad i dokad se nešto radi, pesma peva, igra izvodi, i čemu sve to služi. O TOM ŽIVOTU PO NARODNOM KALENDARU GOVORI KNJIGA GODIŠNJI OBIČAJI U SRBA.
• 110 prazničnih dana s pratećim običajima
• 16 vrsta obrednih povorki
• 5 vrsta slava
• na osnovu građe sakupljene sa svih prostora na kojima su Srbi živeli ili žive (Vojvodina, Mačva, Jasenica, Stari Vlah, Negotinska Krajina, Župa, Levač, Leskovačka Morava, Rudničko, Aleksinačko i Vranjsko Pomoravlje, Metohija..., Lika, Banija, Knin, Bosanska Krajina, Baranja, Semberija, Kuči, Vasojevići...).
• sa ilustracijama Marka Markovića, slikama naivnih umetnika iz bogate zbirke Muzeja naivne i marginalne umetnosti u Jagodini, fotografijama, ikonama i freskama – njih više od 300
• u zaštitnoj drvenoj kutiji
O AUTORU
Cenjeni srpski etnograf Mile Nedeljković (1941–2009) čitav život posvetio je beleženju narodnih običaja i očuvanju tradicije. Za svoj rad na proučavanju i sistematizaciji građe o običajima vezanim za godišnji ciklus dobio je prestižnu Nagradu za nauku Vukove zadužbine. Njegove zapise o godišnjim običajima za našu kuću priredila je Miletova supruga, etnolog Nevenka Nedeljković.
Zahvaljujući temama koje su u njima zastupljene, a prevashodno autorovom umeću da slikovitim narodskim jezikom približi čitaocima bogatu etnografsku građu, rukopisi Mileta Nedeljkovića decenijama su u vrhu najpopularnijih i najvoljenijih. O tome svedoči i upozorenje čitaocima koje je godinama štampano na zadnjoj korici Miletovog Srpskog običajnog kalendara: da se njegove knjige čitaju i prepričavaju, pozajmljuju i kradu – „nemojte da vam nismo rekli”.
-20%
159,20 KM
199,00 KM
GRADOVI SRBIJE
Mladinska knjiga Beograd
„U Srbiji ima gradova velikih i malih, mladih i starih, turskih, ćesarskih, Miloševih i još novijih, stešnjenih i prostranih, ravničarskih i brdskih, zelenih i sivih, bučnih i tihih, onih u kojima je život zapenušana bujica i onih u kojima on teče kao mirna ravničarska reka, graničnih i centralnih, onih čijim se ulicama širi miris roštilja i onih u kojima mirišu štrudle, industrijskih centara i vazdušnih banja – dovoljno različitih da se po kraju iz kog smo prepoznajemo, dovoljno sličnih da celu zemlju zovemo zavičajem. Ovo je putovanje kroz popločane staze Srbije uz malo nostalgije i mnogo vere u budućnost.”
Bojana Dodić
prvi pomen grada • kako je grad dobio ime • koja je simbolika gradskog grba ili amblema • dan grada • zanimljivi detalji iz života grada: osnivanje prve čitaonice, otvaranje prve apoteke ili bolnice, prvi prolazak voza, prva sijalica, prva javna rasveta, prvi automobil...
• tematski okvir „Kad kažem..., mislim...” – ljudi, mesta, događaji, građevine, proizvodi koji su postali sinonim grada iz kog potiču • šetnja kroz grad • kratka istorija grada • omiljena okupljališta, manifestacije, izletišta stanovnika grada • čuveni stanovnici grada • album sa starim fotografijama • osnovne informacije o gradu – okrug, geografske koordinate, broj stanovnika, nadmorska visina, poštanski i pozivni broj, registraciona oznaka, udaljenost od prestonice, naziv za stanovnike grada, susedne opštine
− Gde je i kada zasvetleo prvi semafor u Beogradu i koje mu je bilo radno vreme?
− Koja dva grada spaja najduži pešački most u Evropi?
− U kom je gradu 1842. prvi put na Balkanu izveden neki Šekspirov komad?
− Koji naš grad u svom grbu ima moto: „Nama dobro a nikome zlo”?
− Otkuda dva ključa na grbu Sente?
− Gde je napravljen prvi dalekovod u Srbiji?
− Koliko je godina star najstariji bioskop u zemlji koji još radi?
− Odakle su Nišani a odakle Nišlije?
− U kom gradu se vreme meri po Milutinovom sunčanom časovniku na centralnom trgu?
− Koji je jedini grad u Srbiji u kom se zvanično svake godine bira najbolji zet, onaj koji je zbog svoje lepše polovine zavoleo njen rodni grad i redovno u njega dolazi?
− Koji grad je sedište Udruženja baksuza, ugursuza i namćora, osnovanog 1929, a koji sedište društva lažova, koje je bilo aktivno između dva svetska rata?
− Kad je u Niš, nezvaničnu srpsku prestonicu bureka, donet prvi moderan, okrugli burek?
− Ko je provezao prvi automobil kroz Novi Pazar, a ko prvi motocikl kroz Leskovac?
− Zašto se u crkve na jugu Srbije, građene u tursko vreme, ulazilo NIZ stepenice?
− Koji grad je ime dobio po rudničkom vojvodi Milanu Obrenoviću, bratu po majci kneza Miloša Obrenovića?
− Gde se nalazi jedan od najstarijih gradskih parkova u Srbiji, podignut u XVIII veku, koji i danas nazivaju Šeriblov majur, po Francuzu na čijoj je zemlji podignut?
BIBLIJA/MK
Mozaik knjiga
Ručno uvezana Biblija u 1500 numeriranih primjeraka. Naklada je strogo ograničena te su svi primjerci unikatni.
Kupcima nudimo i narudžbu i rezervaciju primjerka s brojem koji žele. Nakon odluke o kupnji, Mozaik knjiga kupcu izdaje rezervacijski i vlasnički list.
OSNOVNI PODACI O SADRŽAJU I OPREMI:
OPREMA
• više od 300 reprodukcija ilustracija
• ručni uvez
• zlatni obrez s uzorkom
• luksuzna oprema u koži sa zlatnim ornamentima
• ručno izrađen, baršunom podstavljen i sa zlatnim ornamentima i pokrovom ukrašen drveni kovčežić
ILUSTRACIJE
• reprodukcije potanko slijede i do 1000 godina stare izvornike
• imena autora koji su izradili ilustracije kroz stoljeća su se izgubila
• više od 100 ilustracija ukrašeno je zlatnom folijom
• dodatni komentari temeljito objašnjavaju ilustracije
• navod originalnog povijesnog izvora iz kojeg je ilustracija
• svi izvori čuvaju se u Austrijskoj nacionalnoj knjižnici
TEKST
• hrvatski standardni prijevod koji se rabi u bogoslužju i u stručnim teološkim izdanjima
• najsuvremeniji prijevod Staroga i Novoga zavjeta
• prijevod hebrejskih, aramejskih i grčkih izvornika
• rad ponajboljih hrvatskih bibličara i književnika
Svaki kupac Biblije će uz knjigu dobiti gratis stalak i rukavice.
Kupac će imati pravo na kaligrafski upis osobne posvete i jedinstveni numeracijsku broj na samoj knjizi.
Uz knjigu kupac dobiva i vlasnički list ovjeren od javnog bilježnika sa kaligrafskim upisom imena i prezimena, numeracijskog broja i broja dokumenta.