Književni interes Dinka Šimunovića je svijet Dalmatinske zagore, njezini ljudi, povijest i krajolici u međusobnom skladu i sučeljavanju snage i krhkosti, staroga i novoga…

“Duga” je pripovijetka čija se glavna radnja vrti oko jednog lika, djevojčice Srne. No, unutar priče o Srni, odvija se i priča o kljastoj Savi. U priči se spominju i legende i vjerovanja kraja u kojemu se radnja odvija, a autor je veliku pozornost posvetio i opisima pejzaža.

Tema pripovijetke je tragična sudbina, a onda i smrt djevojčice za što su krivi njezini roditelji zbog krutog odgoja u kojemu nije bilo niti malo razumijevanja.

Autor je opisao predivne krajolike i igru djece, sugerirajući nam da je skladan život moguć samo ako se živi u suglasju s prirodom, slobodno, bez ikakvih nepotrebnih društvenih normi i običaja koje mogu narušiti ljudsku slobodu i nesputanost.

Uz pripovijetku Duga ovo izdanje donosi i pripovijetke Alkar, Đerdan i Đemo.

O AUTORU:

Dinko Šimunović rođen je 1873. godine u Kninu, u učiteljskoj obitelji. Djetinjstvo je proveo po mjestima Dalmatinske zagore (Koljani, Kijevo), gdje mu je otac službovao. Učiteljsku školu završio je u Arbanasima (kod Zadra), a službovao je, kao i njegov otac, po selima Dalmatinske zagore.

Život i rad, među siromašnim, ali ponosnim ljudima toga kraja, odrazio se u njegovom književnom stvaranju. 1909. godine odlazi u Split, gdje je kao profesor radio do mirovine. 1929. godine preselio se u Zagreb gdje je i umro 03. kolovoza 1933. godine. Njegovo najplodnije stvaralačko razdoblje je između 1905. i 1914. godine. Napisao je zbirke pripovijedaka: Mrkodol, Sa Krke i Cetine, te romane Đerdan, Tuđinac, i Porodica Vinčić, te dvije autobiografske proze: Mladi dani i Mladost. Njegove se pripovijetke (Mrkodol, Alkar, Rudica, Muljika, Duga, Kukavica, Pojila, U planinama, Đemo, Sirota) ubrajaju u klasična djela hrvatske književnosti.