U rujnu 2017. na Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli održan je Treći međunarodni znanstveni skup Socijalizam na klupi. Od ukupno oko osamdeset izlaganja, u ovome zborniku zastupljeno je njih devet koja su prerasla u znanstvene radove koji obrađuju teme iz unutarnje i vanjske politike, kulturne povijesti, povijesti medija i arhivistike.
Autori iz nekoliko zemalja donose rezultate novih istraživanja utemeljenih na arhivskom gradivu, novinama i drugoj periodici, memoaristici, usmenoj povijesti i drugim izvorima.
Obradili su različite aspekte djelovanja KPJ/SKJ od ilegalnih međuratnih godina preko reformskih nastojanja povezanih s programom iz 1958. do sukoba krajem osamdesetih i raspada stranke.
Jedna od glavnih početnih pretpostavki knjige Brothehood and Unity at the Kitchen Table: Food in Socialist Yugoslavia je da povijest hrane nije samo povijest hrane, već povijest materijalnog života, masovne kulture, konzumerizma, potrošnje i svakodnevice.
Povijest hrane pojavljuje se kao zasebna poddisciplina unutar povijesne znanosti. Najčešće se definira kao interdisciplinarno područje koje istražuje povijest hrane i prehrane te kulturne i sociološke utjecaje hrane. Teme i istraživanja u vezi s hranom u istočnoj Europi došle su postupno u fokus znanstvenika. Povijest hrane već je proučavana u povijesti SSSR-a i Kine, odnos između hrane i socijalističkog društva istražen je na mnogim razinama. Kada je riječ o socijalističkoj Jugoslaviji, antropolozi i povjesničari tek su se posljednjih godina počeli baviti hranom, uglavnom u zbornicima radova koji se bave svakodnevnim životom u socijalizmu.
Zbornik radova koji su uredili Ruža Fotiadis, Vladimir Ivanović i Radina Vučetić istražuje povijest hrane u socijalističkoj Jugoslaviji.
O AUTORIMA:
Ruža Fotiadis je postodoktorandica i predavačica na Katedri za povijest Jugoistočne Europe na Humboldtovu sveučilištu u Berlinu.
Vladimir Ivanović je postodoktorand-istraživač na Katedri za povijest Jugoistočne Europe na Humboldtovu sveučilištu u Berlinu.
Radina Vučetić je profesorica suvremene povijesti na Odeljenju za istoriju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu.
Sudbina grada Trsta i i Tršćanska kriza koja je trajala od svibnja 1945. do sklapanja Londonskog memoranduma u listopadu 1954. bila je najosjetljivija mirnodopska dionica u odnosima dviju država, Italije i Jugoslavije, i nekoliko nacija, prije svega talijanske, slovenske i hrvatske.
Autor knjige Federico Tenca Montini u knjizi …Trst ne damo! Jugoslavija i Tršćansko pitanje 1945-1954. iznova interpretira, podsjeća i objašnjava što se u deset godina događalo između dvije države i dva bloka. Knjiga je to koja govori o sukobljavanju Zapada i Istoka, raspravama, raspravama o pravu naroda na samoopredjeljenje, ali i razmišljanjima o ratnom plijenu, kazni i nagradi, odnosu velikih i malih nacija, krivim odlukama u prošlosti, odgovornosti za ratne zločine, spremnosti za žestok otpor, karizmatičnim vođama. (Iz Predgovora knjige, prof. dr. sc. Tvrtko Jakovina)
O AUTORU:
Federico Tenca Montini, talijanski povjesničar, istraživač-znanstvenik na Odsjeku političkih i društvenih znanosti Sveučilišta u Trstu te vanjski suradnik Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Član je upravnog odbora Instituta za povijest pokreta otpora i suvremeno doba u Trstu i redakcijskog odbora časopisa Qualestoria.
