Digitalno doba znak je kraja ideologije tržišta. Hipoteza se na prvi pogled doima kao dosjetka ili čak promotivni trik. Kao da se tek nastavlja na niz već prorokovanih “krajeva”, na “kraj umjetnosti”, “kraj filozofije”, “kraj ideologije”, “kraj teorije” (koju promoviraju zagovornici tehnologije big data) ili na slavnu tezu Francisa Fukuyame o “kraju povijesti”. Ipak, važno je razlikovati tržište i ideologiju tržišta.

Nije dakle riječ o “kraju tržišta”, nego o “kraju ideologije tržišta”.

Industrijsko se od digitalnog doba razlikuje po svojstvenom im tržištu, ali i u politici, etici i načinu stjecanja znanja. Možda promijenjeni politički i vrijednosni sustav (prekarni rad, kriptovalute, izvedene vrijednosnice) te slika svijeta digitalnog doba izazivaju promjene u načinu funkcioniranja tržišta?

Na ta i druga pitanja na razmeđi suvremene ekonomije i filozofije odgovara Besplatno Željka Ivankovića.

Relevantan za stručnjake, ali razumljiv i široj javnosti … autor daje prikaz različitih mišljenja i rezultate istraživača koji dolaze do drugih zaključaka. To čitatelju daje mogućnost uvida u raznolikost pristupa, ali mu i omogućava da utemelji svoj osobni stav. – prof. dr. Ivo Bićanić.

O AUTORU:

Željko Ivanković doktorirao je filozofiju politike na Australskom nacionalnom sveučilištu na temi transformacije vlasništva u postsocijalističkom razdoblju.

Dvadesetak se godina bavio financijama (bio je urednik časopisa Banka), a u posljednje vrijeme se posvetio istraživanju digitalne transformacije, ponovo iz političko-ekonomskog kuta.

Urednik je portala ideje.hr te suradnik na Trećem programu Hrvatskog radija, u časopisu Mreža, tjedniku Express i drugim medijima.

Bio je gospodarski savjetnik u veleposlanstvima RH u Japanu i Australiji.