Pred vama je očaravajuća ikonografska monografija Egipta, puna prekrasnih fotografija. Putujte kroz slike Zemljom faraona, posetite velike arheološke lokalitete i njihova blaga. Uz ovu knjigu, koju je priredio čuveni italijanski istraživač Alberto Siloti, naučićete mnogo toga o istoriji, geografiji, običajima i mitologiji drevnog Egipta, i još više - saznaćete zbog čega nas sve civilizacija drevnog Egipta i dan danas privlači svojim mističnim šarmom koji uporno odoleva vremenu.
• Soliteri u svemiru?
• Geografske karte lažu?
• Biljke imaju ista čula kao i mi?
• Grof Drakula je bio zaražen besnilom?
• Broj 12 je magičan?
• Japanski je najteži jezik na svetu?
• Sreća je samo pitanje hemije?
• Zvuk mačjeg predenja leči osteoporozu?
• Neutrini mogu da se uhvate?
• Teleportacija?
• Kompjuteri idu u rat?
KAKO?
Saznanja o svetu u kom živimo udvostručuju se svakih sedam godina, a taj tempo se u vreme moderne tehnologije drastično ubrzava. Samo iz oblasti medicine svake godine se objavi više od milion naučnih radova. Svet se danas davi u informacijama, a stalno oseća žeđ za novim znanjem. Zaboravlja pri tom da je znanje mnogo više od posedovanja informacija. Iz radoznalosti i jake želja da se sve zagonetke ovog sveta reše nastala je i knjiga ČUDESAN SVET NAUKE. U njoj su opisane poslednje misterije našeg doba i predstavljena najnovija naučna dostignuća – celokupna svetska istraživanja u jednoj knjizi!
– Na putu ka zvezdama – Fasciniranost plavom planetom – Čovek i medicina – Psihologija i tajne duše – Tajne fizike – Misterije čovečanstva – Duh istorije – Životinje, biljke i druge prirodne senzacije – Šta nam donosi budućnost?
"Kako je čovjek naučio uspravno hodati? Jesu li se gladijatori uistinu borili do smrti? Je li Shakespeare bio povjesničar ili pisac? Znamo li prave uzroke renesanse? Tko je doista otkrio Ameriku, a tko izumio žarulju? Je li kralj Artur samo lik iz legende?
Povijest nije ništa drugo nego tumačenje događaja koji su se uglavnom prenosili usmenim putem. Kao i sve priče, kad ih se mnogo puta prepriča, tako se i one o povijesnim događajima mijenjaju ili zbog pristranosti ili manjkavog znanja pripovjedača. Tako se neprovjerene vijesti mogu uzdići na razinu istine, a činjenice spustiti do pretpostavki. Osim toga, samo dio onoga što se doista dogodilo nalazi svoje mjesto u povijesnim knjigama. O tome što treba zapisati dugo se raspravlja. Povijesni zapisi koje čitamo često se ne temelje na činjenicama, nego na nizu nečijih prosudbi.
"Povijest se sastoji od mnogih isprepletenih ulica, tajnovitih hodnika i izlaza"
zapisao je pjesnik T. S. Eliot
Istina o povijesti dublje prodire u taj mračni labirint i iznosi neka pitanja na blještavu svjetlost dana."
Danas, kad smo skoro svakodnevno svjedoci naprednih tehnoloških inovacija, običaji koji se prenose naraštajima − ponekad i kroz stoljeća – još više dobivaju na važnosti. Srećom, živimo u državi koja ih je umnogome sačuvala u izvornom obliku, a kulturno-civilizacijski krugovi iz kojih su potekli samo su povećali njihov broj.
U ovoj su knjizi, čiji su autori neki od vodećih hrvatskih etnologa − Zorica Vitez, Ljiljana Marks, Ivan Lozica, Aleksandra Muraj, Tvrtko Zebec i Grozdana Marošević − čitateljima pobliže predstavljeni poznatiji životni i godišnji običaji, poput onih koji prate rođenje djeteta, svadbu, smrt, Uskrs, Božić i poklade. U drugom dijelu knjige ukratko su opisane tradicije, poput folklorne glazbe, plesa, prehrane, odijevanja i usmene književnosti.
Informativne tekstove prati više od tri stotine vrhunskih fotografija, uglavnom poznatoga fotografa Vidoslava Bagura, kojima je pridodano zanimljivo i rijetko viđeno slikovno gradivo iz Hrvatskoga državnog arhiva i Etnografskoga muzeja u Zagrebu. Običaji i tradicije zabilježeni fotografskim objektivom kroz više od stotinu godina potvrđuju dugovječnost baštine, kojoj današnja kulturno-umjetnička i folklorna društva ne dopuštaju da padne u zaborav.