ISUSOV BRAT
Autor: Shanks Hershel/Witherington Ben III
Kupljena za male novce među tisućama sličnih, ni po čemu neobična kamena kosturnica godinama je skupljala prašinu u spremištu privatne zbirke. Čak ni natpis, bar za njega vlasnika Židova, nije bio nimalo neobičan; Jakov sin Josipov brat Isusov.Tri sasvim obična židovska imena.
Samo što se uz oca, ime brata praktički nikad ne spominje. I makar svatko od tih imena za sebe ne bilo ništa posebno, njihova kombinacija u takvom nizu mogla je prestavljati prvi materijalni, arheološki dokaz da je Krist i stvarno živio.
„Nikad nisam ni pomislio da bi Božji sin mogao imati brata“! objasio je svoj previd izenađeni vlasnik. I to nimalo običnog brata.
Imati zapravo čovjeka koji će nastaviti njegovo djelo i biti pravi osnivač kršćanske crkve, da bi kasnije pao u zaobarav, zasjenjen Petrom i Pavlom. Tko je bio taj čovjek? Kako je živio, što je radio i kako je umro? I da, kako je sin Boga i djevice mogao imati brata!?
Velike piramide, Shangri-La, pekinški Zabranjeni grad, Kilimandžaro, Sargaško more... naš je planet prepun mjesta protkanih tajnovitošću i obavijenih zagonetkama. Neke je oblikovala zadivljujuća snaga prirode, neka su pobjedonosni izraz ljudskoga duha, a neka žive samo u našoj mašti. No sve ih je dotaknula čarolija.lako su nam mnoga od njih možda poznata, u njima se kriju još brojne tajne. Kako su nastala? Tko ih je otkrio? Zašto bude takve osjećaje strahopoštovanja i divljenja? Jesu li ikad postojala - ako jesu, gdje?Čuda i zagonetke našeg svijeta pomoći će vam odgovoritina ta pitanja, ali i uz to potvrditi snagu mjesta koja bude znatiželju, potpiruju maštu i prožimaju osjećaje.•Naš jedinstveni planet•Vječni spomenici•Vodeni svjetovi•Zagonetke i simboli•Bezvremenski krajolici
• Soliteri u svemiru?
• Geografske karte lažu?
• Biljke imaju ista čula kao i mi?
• Grof Drakula je bio zaražen besnilom?
• Broj 12 je magičan?
• Japanski je najteži jezik na svetu?
• Sreća je samo pitanje hemije?
• Zvuk mačjeg predenja leči osteoporozu?
• Neutrini mogu da se uhvate?
• Teleportacija?
• Kompjuteri idu u rat?
KAKO?
Saznanja o svetu u kom živimo udvostručuju se svakih sedam godina, a taj tempo se u vreme moderne tehnologije drastično ubrzava. Samo iz oblasti medicine svake godine se objavi više od milion naučnih radova. Svet se danas davi u informacijama, a stalno oseća žeđ za novim znanjem. Zaboravlja pri tom da je znanje mnogo više od posedovanja informacija. Iz radoznalosti i jake želja da se sve zagonetke ovog sveta reše nastala je i knjiga ČUDESAN SVET NAUKE. U njoj su opisane poslednje misterije našeg doba i predstavljena najnovija naučna dostignuća – celokupna svetska istraživanja u jednoj knjizi!
– Na putu ka zvezdama – Fasciniranost plavom planetom – Čovek i medicina – Psihologija i tajne duše – Tajne fizike – Misterije čovečanstva – Duh istorije – Životinje, biljke i druge prirodne senzacije – Šta nam donosi budućnost?
Danas, kad smo skoro svakodnevno svjedoci naprednih tehnoloških inovacija, običaji koji se prenose naraštajima − ponekad i kroz stoljeća – još više dobivaju na važnosti. Srećom, živimo u državi koja ih je umnogome sačuvala u izvornom obliku, a kulturno-civilizacijski krugovi iz kojih su potekli samo su povećali njihov broj.
U ovoj su knjizi, čiji su autori neki od vodećih hrvatskih etnologa − Zorica Vitez, Ljiljana Marks, Ivan Lozica, Aleksandra Muraj, Tvrtko Zebec i Grozdana Marošević − čitateljima pobliže predstavljeni poznatiji životni i godišnji običaji, poput onih koji prate rođenje djeteta, svadbu, smrt, Uskrs, Božić i poklade. U drugom dijelu knjige ukratko su opisane tradicije, poput folklorne glazbe, plesa, prehrane, odijevanja i usmene književnosti.
Informativne tekstove prati više od tri stotine vrhunskih fotografija, uglavnom poznatoga fotografa Vidoslava Bagura, kojima je pridodano zanimljivo i rijetko viđeno slikovno gradivo iz Hrvatskoga državnog arhiva i Etnografskoga muzeja u Zagrebu. Običaji i tradicije zabilježeni fotografskim objektivom kroz više od stotinu godina potvrđuju dugovječnost baštine, kojoj današnja kulturno-umjetnička i folklorna društva ne dopuštaju da padne u zaborav.