HUMAN – The Definitive Visual Guide
180,00 KM
A highly comprehensive and illustrated account of what makes us what we are: how we evolved, how our bodies work and develop, and how we think and behave, this unbelievable reference examines the qualities all humans share but also highlights the diversity of human society and culture. Profiling more than 250 peoples who inhabit the world and examining fascinating facts – from environmental and health issues to beliefs and customs – Human is the definitive illustrated guide to our species.
Nema na zalihi
SKU: 9781405302333
Kategorija: Enciklopedija i atlasi znanja
Preporučujemo
GODIŠNJI OBIČAJI U SRBA-S KUTIJOM
Mladinska knjiga Beograd
– Po danima od Petozarnih mučenika (26. dec) do Božića (7. jan) gleda se kakvo će vreme biti u narednoj godini. Jedan dan je jedan mesec – ako nekog od tih dana pada sneg, onda će biti kišan onaj mesec što ga taj dan predstavlja u idućoj godini, a kog dana je vedro, taj će mesec biti bez kiše.
– Od Svetog Nikole (19. dec) dan biva duži onoliko koliko petao može da skoči s praga.
– Do Svetoga Luke (31. okt) tur’ đe oćeš ruke, od Svetoga Luke, u džepove ruke.
– Kad ko koga udesi, u svakom smislu te reči, kaže se da ga je udesio kô za Vrbicu (druga subota pred Uskrs).
– Svetog Spiridona (25. dec) slave papučari – i oni što papuče izrađuju i oni što se plaše svojih žena.
– Januar je u Vukovom rečniku bio sječanj, u crkvi bogojavljenski mesec, a u narodu i golemi mesec; juli – ilinski mesec i žetvar; septembar – malogostojinski mesec i grozdober; novembar – aranđeoski mesec i studen.
– Pre pojave Deda Mraza deca su poklone dobijala na Nikoljdan (19. dec), Materice (druga nedelja pred Božić), Očeve (prva nedelja pred Božić) i Božić (7. jan), a davala na Detinjce (treća nedelja pred Božić).
– Od zmija štite jeremije (oko Jeremijinog dana, 14. maj), kišu prizivaju prporuše i dodole (kad je sušno leto), dobar rod donose krstonoše (o zavetinama i litijama), karakondžule rasteruju sirovari (uoči Malog Božića, 14. jan), a komendije teraju komendijaši (u beloj nedelji, prvoj pred uskršnji post).
– U čistoj nedelji (prvoj u uskršnjem postu) pere se i čisti sve u kući, u gostinskoj nedelji (prvoj pred uskršnji post) dočekuju se gosti, u zagonetnoj (prvoj pred uskršnji post) oštri se duh i ogleda u domišljatosti, a u šarenoj nedelji (četvrtoj pred uskršnji post) dozvoljeno je da se „šara”.
U narodu se, dakle, tačno zna kad je čemu vreme, jer je celina življenja kalendarski usklađena i cela godina propraćena je određenim radnjama – tačno se zna otkad i dokad se nešto radi, pesma peva, igra izvodi, i čemu sve to služi. O TOM ŽIVOTU PO NARODNOM KALENDARU GOVORI KNJIGA GODIŠNJI OBIČAJI U SRBA.
• 110 prazničnih dana s pratećim običajima
• 16 vrsta obrednih povorki
• 5 vrsta slava
• na osnovu građe sakupljene sa svih prostora na kojima su Srbi živeli ili žive (Vojvodina, Mačva, Jasenica, Stari Vlah, Negotinska Krajina, Župa, Levač, Leskovačka Morava, Rudničko, Aleksinačko i Vranjsko Pomoravlje, Metohija..., Lika, Banija, Knin, Bosanska Krajina, Baranja, Semberija, Kuči, Vasojevići...).
• sa ilustracijama Marka Markovića, slikama naivnih umetnika iz bogate zbirke Muzeja naivne i marginalne umetnosti u Jagodini, fotografijama, ikonama i freskama – njih više od 300
• u zaštitnoj drvenoj kutiji
O AUTORU
Cenjeni srpski etnograf Mile Nedeljković (1941–2009) čitav život posvetio je beleženju narodnih običaja i očuvanju tradicije. Za svoj rad na proučavanju i sistematizaciji građe o običajima vezanim za godišnji ciklus dobio je prestižnu Nagradu za nauku Vukove zadužbine. Njegove zapise o godišnjim običajima za našu kuću priredila je Miletova supruga, etnolog Nevenka Nedeljković.
Zahvaljujući temama koje su u njima zastupljene, a prevashodno autorovom umeću da slikovitim narodskim jezikom približi čitaocima bogatu etnografsku građu, rukopisi Mileta Nedeljkovića decenijama su u vrhu najpopularnijih i najvoljenijih. O tome svedoči i upozorenje čitaocima koje je godinama štampano na zadnjoj korici Miletovog Srpskog običajnog kalendara: da se njegove knjige čitaju i prepričavaju, pozajmljuju i kradu – „nemojte da vam nismo rekli”.
-20%
112,00 KM
140,00 KM
VELIKI PORODIČNI SAVETNIK ZA ZDRAVU ISHRANU
Mladinska knjiga Beograd
NAJBOLJI PRAKTIČNI PRIRUČNIK ZA PREVENCIJU, OPORAVAK ILI LIJEČENJE TEGOBA I OBOLJENJA POMOĆU NAMIRNICA I DODATAKA ISHRANI!
U knjizi Veliki porodični savetnik za zdravu ishranu saznajte sve o: ISHRANI (raznovrsna i prirodna ishrana, od hrono, paleo i ishrane po krvnim grupama do mediteranske), NAMIRNICAMA (šta jedemo, kako pojačati korisna svojstva namirnica...) i BOLESTIMA (šta jesti a šta ne, dodaci ishrani, preporučeni recepti, savjeti...). Na kraju se nalaze RECEPTI koji su prije svega zdravi, ali i veoma ukusni. Potpuno je jasno. Zdravlje na usta ulazi!
Sadržaj:
• Ukusi su različiti [REŽIMI ISHRANE: Azijski način ishrane, Bezglutenska ishrana, Hrono ishrana, Kiselo-bazna ishrana, Ishrana po krvnim grupama, Makrobiotička ishrana, Mediteranska ishrana, Nordijska ishrana, Paleoishrana, Ishrana sirovim namirnicama, Vegetarijanska ishrana]
• Plodovi prirode koji blaže i liječe [NAMIRNICE: glavni hranjivi sastojci, šta jedemo, ljekovita svojstva, kako pojačati korisna svojstva, nije za svakoga, praktični savjeti, kako kupovati, kako jesti više, koliko je dovoljno, istorijsko i geografsko porijeklo...]
• Šta vas muči? Potražite lijek na tanjuru [BOLESTI: šta jesti, a šta izbjegavati, dodaci ishrani, preporučeni recepti, korisni savjeti...]
• Zdravlje na tanjuru [RECEPTI: Napici i zalogaji za dobar početak dana, Hljeb i peciva, Supe i čorbe, Laki obroci i prilozi, Glavna jela od ribe i morskih plodova, Glavna jela od živinskog mesa, Glavna jela od crvenog mesa, Salate kao glavno jelo ili prilog i Kolači i poslastice]
Pravilna ishrana je ključ zdravlja i dugovječnosti cijele porodice!
Dimenzije: 21 x 26 cm
Broj stranica: 760
Tip poveza: Tvrdi povez
Godina izdavanja: 2017
-20%
63,90 KM
79,90 KM
HRVATSKI OBIČAJI I DRUGE TRADICIJE
Grupa autora
Mozaik knjiga
Danas, kad smo skoro svakodnevno svjedoci naprednih tehnoloških inovacija, običaji koji se prenose naraštajima − ponekad i kroz stoljeća – još više dobivaju na važnosti. Srećom, živimo u državi koja ih je umnogome sačuvala u izvornom obliku, a kulturno-civilizacijski krugovi iz kojih su potekli samo su povećali njihov broj.
U ovoj su knjizi, čiji su autori neki od vodećih hrvatskih etnologa − Zorica Vitez, Ljiljana Marks, Ivan Lozica, Aleksandra Muraj, Tvrtko Zebec i Grozdana Marošević − čitateljima pobliže predstavljeni poznatiji životni i godišnji običaji, poput onih koji prate rođenje djeteta, svadbu, smrt, Uskrs, Božić i poklade. U drugom dijelu knjige ukratko su opisane tradicije, poput folklorne glazbe, plesa, prehrane, odijevanja i usmene književnosti.
Informativne tekstove prati više od tri stotine vrhunskih fotografija, uglavnom poznatoga fotografa Vidoslava Bagura, kojima je pridodano zanimljivo i rijetko viđeno slikovno gradivo iz Hrvatskoga državnog arhiva i Etnografskoga muzeja u Zagrebu. Običaji i tradicije zabilježeni fotografskim objektivom kroz više od stotinu godina potvrđuju dugovječnost baštine, kojoj današnja kulturno-umjetnička i folklorna društva ne dopuštaju da padne u zaborav.
ISTINA O POVIJESTI-RD
Mozaik knjiga
"Kako je čovjek naučio uspravno hodati? Jesu li se gladijatori uistinu borili do smrti? Je li Shakespeare bio povjesničar ili pisac? Znamo li prave uzroke renesanse? Tko je doista otkrio Ameriku, a tko izumio žarulju? Je li kralj Artur samo lik iz legende?
Povijest nije ništa drugo nego tumačenje događaja koji su se uglavnom prenosili usmenim putem. Kao i sve priče, kad ih se mnogo puta prepriča, tako se i one o povijesnim događajima mijenjaju ili zbog pristranosti ili manjkavog znanja pripovjedača. Tako se neprovjerene vijesti mogu uzdići na razinu istine, a činjenice spustiti do pretpostavki. Osim toga, samo dio onoga što se doista dogodilo nalazi svoje mjesto u povijesnim knjigama. O tome što treba zapisati dugo se raspravlja. Povijesni zapisi koje čitamo često se ne temelje na činjenicama, nego na nizu nečijih prosudbi.
"Povijest se sastoji od mnogih isprepletenih ulica, tajnovitih hodnika i izlaza"
zapisao je pjesnik T. S. Eliot
Istina o povijesti dublje prodire u taj mračni labirint i iznosi neka pitanja na blještavu svjetlost dana."