Budući da su tvorci javnog mnijenja spontano stali na stranu Crne Dalije, knjiga je zamišljena kao svojevrsni herbarij brojnih kolumna i komentara napisanih neposredno uoči donošenja saborske odluke o novoj predsjednici Povjerenstva te nakon njenog neuspješnog izbora.
Uz izbor članaka, knjiga sadrži i nekoliko intervjua Dalije Orešković u kojima je govorila o radu i rezultatima rada povjerenstva, kao i o budućnosti nošenja hrvatske države i društva sa sukobom interesa i korupcijom.
U sretnijim zemljama Dalija Orešković bi bila Marianne, nacionalni simbol, žena koja u simboličkim prikazima nosi povez preko očiju zato što, poput božice Justicije, pravdu razrezuje svima po istom mjerilu, nepristrano i mirno. U Hrvatskoj, ona je postala krunski dokaz neuspjeha Republike u zasnivanju funkcionalnih ustanova.
Starosjedilački se narodi služe jezikom i znanjem da bi povezali pojedince i zajednice i u tome uspijevaju jer su duboko usađeni u mjesto. Priroda nam treba govoriti, složeni skup slika i mitova o zajednici čovjeka i zemlje treba nas poučiti, i tek kada se oblikuje potrebni model zdravlja pojedinca i zajednice, narodi „razvijenih“ zemalja moći će „pribaviti slike“ koje su im potrebne za uspostavljanje međusobnih veza i veza sa zemljom. Iz tog iskustva treba izrasti i to iskustvo treba oblikovati poseban kulturni jezik, tako da i ljudsko djelovanje i priroda budu zajednički odgovorni za izgradnju svijeta, za izgradnju zbilje bioregionalnog, lokalnog i autentičnog „ja“ i zajednice. Upravo taj dualni proces proizvest će istinsko znanje – „rezultat duboke i trajne komunikacije između ljudi i svijeta čiji su oni građani, a koji nije samo ljudski“.
„Teško je razumjeti zašto zapadni narodi misle da su tako pametni. Svaka budala može tretirati živo biće kao da je stroj i uspostaviti uvjete u kojima on treba vršiti određene funkcije – potrebno je samo primijeniti dovoljno sirove snage. Rezultat primjene sirove snage je ropstvo.“
John Blewitt studirao je političke znanosti, povijest i sociologiju na Sveučilištu Aberystwyth; filmologiju na Politehničkom učilištu Central London; te edukologiju na sveučilištima Greenwich i Huddersfield.
Kritična infrastruktura kao sustavi, mreže i objekti od nacionalne važnosti predstavlja imperativ u razmatranju sigurnosti svake zemlje. Suvremeni svijet je postao izrazito ovisan o određenim sektorima kritične infrastrukture, poput energetskog sektora, komunikacija, prometnica i transportnih sustava, financija, Interneta, javnih usluga i servisa stoga njihova ugroza dovodi u pitanje normalan tijek života i sigurnost građana, ali i općenito funkcioniranje države.
Knjiga je cjeloviti prikaz što je koncept kritične infrastrukture i kako ju razmatraju ne samo najrazvijenije zemlje svijeta poput SAD-a (otkud je koncept potekao) i zemalja koje se dugi niz godina bave predmetnim područjem u Europi (bilo pojedinačno poput VB, Njemačke, Švedske ili pod okriljem Europske unije koja nastoji zaštitu kritične infrastrukture staviti na prvo mjesto u segmentu sigurnosti svojih građana i zajednice u cjelini), već i perspektivu Republike Hrvatske, prikazujući načela, ključne procese i dionike u zaštiti kritične infrastrukture i jačanju njezine otpornosti.
Praktičarima i donosiocima odluka te zainteresiranoj javnosti ova knjiga ne pruža samo teorijski prikaz i potvrđivanje prepoznatih procesa i mehanizama u sustavima zaštite kritičnih infrastruktura, već donosi i objedinjene primjere dobre prakse i analize predmetnih studija slučaja koje prikazuju uspješnu realizaciju adekvatnog sustava zaštite KI i daju novu dimenziju razumijevanja vezane problematike.
JEZIČNA REPUBLIKA - Hrvatski jezik, Zagreb, Split i popularna glazba
Sociolingvist Ivo Žanić otvara niz važnih pitanja sadašnjosti i budućnosti hrvatskog jezika u širokoj vizuri koja zahvaća i migracije prema Zagrebu i obalnim gradovima, socijalnu psihologiju, odnose ruralno/urbano, centar/periferija, sjever/jug… U jezične prakse koje su na način jedinstven u Europi suoblikovale hrvatski jezični krajolik prvi su put uvršteni zabavnoglazbeni festivali ‒ Split, Zagreb, Krapina, MIK, a među dijalekte ne samo oni iz udžbenika i s recitala, nego i oni uz koji se pjeva, pleše i skače na koncertima Gustafa, Đavola, Šo!Mazgoona i Zadruge. Jezične igre u pjesmama Azre, Hladnog piva i Zabranjenog pušenja vide se kao kulturološka cjelina s renesansnim poslanicama i satirama iz 18. i 19. st. U kategoriji jezičnog iskustva autor ravnopravno analizira što su rekli profesionalni jezikoslovci, a što Relja Bašić, Vice Vukov, Šajeta, Oliver Dragojević, Vladimir Bakarić, Franjo Tuđman i Saša Antić iz TBF-a, što su nas poučile škole, a što Naše malo misto, zagrebački sleng u Poletu i anglizmi u blogovima međimurskih adolescenata, naposljetku kako to da su Zagrepčanima i Dalmatincima njihovi govori prestižniji od standardnog hrvatskog… Sve to istraženo je i protumačeno na moderan i inovativan način, ležerno i duhovito napisano.
Ivo Žanić je među prvima u nas shvatio da u trajnoj dinamici jezika javne sfere snažno sudjeluje i popularna kultura, posebno zabavnoglazbeni festivali u svojem zlatnom dobu, te rock i iz njega izvedeni žanrovi. Njegov je čvrst stav da je nemoguće istraživati cjelinu jezika i dinamiku prestiža i jezičnih stereotipija ako se u obzir ne uzmu i žanrovi popularne kulture. – prof. dr. sc. Anita Peti-Stantić
Ivo Žanić (Split, 1954) redoviti je profesor kolegija iz sociolingvistike i medijskog jezika na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, autor niza knjiga, rasprava i eseja iz tih i srodnih antropološko-kulturoloških disciplina. Kako je prethodno desetak godina radio u novinstvu, pa dvije u izdavaštvu, te desetak kao slobodni pisac, istraživač i urednik, to nema posla vezana uz govorenu, pisanu, tiskanu, odsad i uglazbljenu riječ koji u nekoj funkciji i u nekom žanru nije obavljao.
Odluke o nacionalnoj energetskoj politici vode se trima ograničenjima: višim cijenama energije, većem narušavanju okoliša te povećanjem sigurnosnih rizika. Ovdje smo tako iznijeli pojmovni okvir za analizu konvencionalnih i obnovljivih tehnologija s obzirom na njihovu cijenu u novcu, cijenu po okoliš te cijenu za nacionalnu sigurnost zemlje. Pomaci ka manje centraliziranim obrascima upotrebe energije, kojima bi se naše zalihe energije učinile manje ranjivima i privlačnima za teroriste su mogući.
Tih i čvrst dom, koji će izdržati učestalije oluje, elektrificiran solarnim fotonaponskim ćelijama, grijan i hlađen geotermalnim dizalicama topline, u kojem vodu griju solarni kolektori i u čijoj garaži stoji hibridni automobil ili automobil pokretan gorivim ćelijama – sve to nije samo san. Ako to želimo, mogućnosti postoje. Važno pitanje je želimo li to? Tehnologiju i znanje imamo. Imamo li volju?
Michael S. Hamilton je profesor emeritus političkih znanosti na Sveučilištu Južni Maine, a specijalizacija su mu politike zaštite okoliša i upravljanja prirodnim resursima. Bio je dužnosnik u više tijela lokalnih, državnih i saveznih vlasti. Uz ostale, objavio je knjige Mining Environmental Policy: Comparing Indonesia and the USA (2006) te The Dynamics of Law, (ur., 2008).
Ovo je prva knjiga u Hrvatskoj koja se bavi pitanjem političke participacije u odnosu na medijsku upotrebu i društvenu stratifikaciju publika; u Hrvatskoj je područje medijskih publika izrazito pod-reprezentirano u znanstvenoj literaturi. Važnost ove knjige je također u uvođenju suvremene i inovativne teme odnosa medijske upotrebe i političke participacije i u hrvatsku političku znanost, sociologiju i medijske i komunikacijske studije. Pitanje je, naime, u svjetskim razmjerima, koja je budućnost demokracije u razvijenim društvima u kojima se smanjuje interes publika/građana za sudjelovanje u politici a također i za informativni program.
Zrinjka Peruško
Etika je danas jedno od najživljih područja suvremene filozofije, a doživljava svoju renesansu i u medicini, poslovanju, politici. Živimo u doba poslije Holokausta ali etnička čišćenja i genocid ne prestaju. Relativizam samo što nije zauzeo mjesto osobne odgovornosti - ali kako stoje stvari kad treba snositi posljedice vlastitih odluka? Je li "identitet" posljednja obrana nacionalizma i drugih fundamentalizama? Što znače "prava", vlastiti interes i građanska dužnost dok smo obasuti instant-nformacijama, pritisnuti slobodnim tržištem a na nas vrebaju ekološke katastrofe? Gdje postaviti granice kad je riječ o znanstvenim istraživanjima, genetičkom inženjeringu, pravima životinja, eutanaziji i građanskom neposluhu? Etika za početnike suočava se s tim i drugim teškim etičkim dilemama i tjeskobama ljudske egzistencije. Pritom prati put moralnih argumenata od najvećih mislilaca, Sokrata, Platona, Aristotela, Hobbesa, Kanta i drugih, do suvremenih postmodemističkih kritičara.
Sadržaj:
Tuđmanov Haški profil je vrlo važna knjiga čiji naslov govori o čemu se radi. Ona je nastala na arhivi Haškog suda koju ima Informativni centar Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju u Sarajevu. Knjiga je, dakle, rađena na arhivskoj građi, koja je autentična, veoma važna i ne odstupa od onoga što je Haški sud utvrdio.
Iz arhive izvučeno je sve ono što je bilo važno za osnovnu tezu - da je na čelu udruženog zločinačkog poduhvata bio Franjo Tuđman zajedno sa svojim ministrom Gojkom Šuškom i komandantom hrvatske vojske Jankom Bobetkom. To je utvrdio Haški sud.
U knjizi se nalazi i skraćena verzija optužnice, zatim prvostepene i drugostepene presude, otkriva Komšić.
Ivo Komšić
