fbpx

Nekategorizovano

Pozadinska ilustracija
Pretraga

Prikaz 305–320 od 592 rezultata

  • Ilustracija knjige

HODOČAŠĆE

Tiit Aleksejev
Hena Com
Unutar zidina samostana vrtlar se Dieter sa sjetom prisjeća svoga mladalaštva, a čitatelje iz mirne i blage prirode uskoro naglo premješta u pustolovinom ispunjene poljane, tjesnace i utvrde Prvog križarskog rata, u kojem se, kockom sudbine, i sam pronašao. Počevši kao običan pomoćnik jednoga kroničara, mladi Dieter među križarima nije bio ni onaj od plemstva ni onaj od viteštva, no njegov hrabar duh, rječitost i mudrost vrlo su ga brzo doveli na mjesta o kojima nikada nije mogao ni sanjati. Put prema Svetoj zemlji, koji je započeo davne 1096. godine, za Dietera je zaista hodočašće, i to ono na kojem se otkrivaju sve istine i laži o prijateljstvu, vjeri i ljubavi, kao i prave vrijednosti jednoga zemaljskog života. Hodočašće Tiita Aleksejeva, roman za koji je ovaj cijenjeni estonski autor primio Nagradu europske unije za književnost, epska je priča o bitkama srednjega vijeka. Nenametljivo, neposredno i vješto opisujući okolnosti križarskih ratova i mnoštvo kultura koje su u njima sudjelovale, Aleksejev je napisao povijesni roman koji je u pravom smislu avanturistički, a junak njegova svijeta nezaboravna je ličnost kroz čiju je vizuru pravi užitak pratiti i pijane ratne pregovore i oštre sukobe Istoka i Zapada. „Hodočašće je prije svega promišljanje o međuljudskim odnosima, o odanosti, ljubavi i izdaji. I dok je autor vrlo točan u rekonstrukciji srednjovjekovnog svijeta, unutarnji svijet likova i upotreba jezika dovoljno su osuvremenjeni da izazovu u čitatelju posvemašnju simpatiju i zanimanje.“ Estonian Literature „Opsežan roman Hodočašće rezultat je upravo studioznog proučavanja perioda križarskih ratova i izvanredne, duhovite i mudre autorove književne inteligencije.“ Viktor Stefanović, Glif „Hodočašće Tiita Aleksejeva osuvremenjuje tradiciju estonskog povijesnog romana.“ Hannu Marttila, HS „Pisac, školovan za povjesničara, između faktografije i opisa borbi, daje svojem tekstu trenutke predaha kroz humor pa čak i apsurdne detalje svakodnevnice.“ Kari Salminen, Turun sanomat „Volim knjige koje se uklapaju u dano doba, nauče nas puno i pružaju užitak čitanja koji ne blijedi od početka do kraja.“ Lyvres O AUTORU: Tiit Aleksejev (Kohtla-Järve, 1968.) estonski je dramatičar i romanopisac. Studirao je povijest na Sveučilištu Tartu, a radio je kao estonski diplomat u Francuskoj i u Belgiji. Roman prvijenac, Valge kuningriik, žanrovski krimić, napisao je 2006. godine i s njime je osvojio nagradu „Betti Alver“ za najbolji debitantski roman. Drugi roman, Hodočašće koji je napisao 2008., prvi je dio trilogije povijesne fikcije koji mu je osigurao Nagradu Europske unije za književnost. Dosad je objavio i drugi dio te trilogije, Kindel linn (2011.), a povijesnim se temama bavi i u dvjema dosad objavljenim dramama, Leegionärid (2010.), za koju je 2011. primio nagradu „Virumaa Literary Award“, i Kuningad (2014.). Živi i radi u Estoniji.
45,60 KM
  • Ilustracija knjige

OSTAJEM OVDJE

Marco Balzano
Hena Com
Ova fascinantna priča upoznaje nas s junakinjom Trinom iz sela Curon u Alto Adigeu, čiji narod govori njemački. Ona sanja postati učiteljicom, ali dolaskom Mussolinija na vlast sve se mijenja. Trinin miran život naglo prestaje, a mladalački san o učiteljskoj karijeri razbija se o oštre stijene povijesnih događaja što će se u godinama koje slijede poput prokletstva nadviti nad tu pitoresknu regiju i njezine vrijedne stanovnike. U dugoj ispovijedi svojoj davno izgubljenoj kćeri sada već ostarjela Trina otkrit će cijeli svoj dramatični život, ali i svoj nesalomljivi duh u borbi s fašistima, nacistima, ratom i, napokon, branom čijom će izgradnjom zauvijek biti potopljeno sve što je voljela i što joj je pripadalo. Inspiriran upečatljivom slikom zvonika koji se i danas uzdiže iz jezera Resia, Marco Balzano napisao je impresivan, važan roman u kojem se veliki politički trenuci isprepliću sa životima običnih ljudi. Višestruko nagrađivan, roman Ostajem ovdje dirljiva je posveta mjestima Južnog Tirola kojih više nema, O posveta je ljudima i njihovoj borbi za istinu i pravdu. Roman je na koncu i posveta opstojnosti i pripadanju, nakon kojeg značenje riječi dom poprima jednu potpuno novu dimenziju.   "U relativno malo stranica koje uspijevaju obuhvatiti desetljeća, majčina intimna pisma svojoj nestaloj kćeri dočaravaju selo na granici između njemačkih nacista i talijanskih fašista, zajednicu uhvaćenu između običnih želja i zlostavljanja od strane vlasti, srca zapela između mržnje i nade. Ovaj izvrstan roman zapanjujući je dokaz snage riječi, čak i kada one zakažu.“ Meg Waite Clayton „Balzano piše nepretencioznim stilom dok istražuje Trinin život i puno šire pitanje povezanosti pojedinca s određenim mjestom.“ Sunday Times „Intimni povijesni roman. (…) Teme koje proizlaze iz Balzanova narativa, čak i grad potopljen pod valovima fašizma, vječne su.“ Irish Times „Roman koji se gradi sa svakim novim poglavljem, onako kako je to slučaj s talentiranim pripovjedačima. Iako smješten u jedno drugo vrijeme, roman se može povezati i s našim burnim dobom: granice, migracije, etnički sukobi, zloupotreba moći nad običnim ljudima, autoritarni porivi.“ L’Espresso „S temom otpora i sažetim stilom, bez ijednog suvišnog pridjeva, Ostajem ovdje podsjeća na ponajbolja djela talijanskog neorealizma.“ TuttoLibri O AUTORU: Marco Balzano (Milano, 1978.) suvremeni je talijanski romanopisac i pjesnik. Doktorirao je književnost radom o Giacomu Leopardiju, a debitirao je 2007. zbirkom poezije Particolari in controsenso. Tri godine poslije debija objavio je prvi roman Il figlio del figlio, za koji je dobio nagradu za najbolje debitantsko djelo „Premio Letterario Corrado Alvaro“. 2013. godine dodijeljena mu je jedna od najprestižnijih talijanskih književnih nagrada, „Premio Flaiano“ za roman Pronti a tutte le partenze, a do danas je osvojio više od deset književnih nagrada, od kojih se posebno ističu  „Premio Bagutta" (2019.), „Prix Méditerranée“ (2019.) i „Campiello“ (2015.). Godine 2018. godine bio je finalist nagrade „Strega“s romanom Ostajem ovdje. Živi i radi u Milanu: profesor je književnosti, surađuje s radijem, piše za kulturnu rubriku novina Corriere della Sera i predaje u školi. Njegov najnoviji roman, Kad se vratim, izašao je u nakladi Einaudi 2021. godine i svojom temom – ženskom ekonomskom emigracijom – osvojio glasove kritike.
42,60 KM
  • Ilustracija knjige

POTPIRIVANJE

Jan Carson
Hena Com
Ljeto je, a istočni Belfast gori. Kada nepoznati piroman započne s požarima i traženjem većih građanskih sloboda od vlasti, pridruže mu se i ostali nezadovoljni građani i ubrzo krene nezaustavljivi val nemira. Liječnik Jonathan Murray samohrani je otac kojeg tište sumnje da njegova tek rođena kći nije bezopasna kako se na prvi pogled čini. Je li moguće da je jedna od Nesretne Djece Belfasta? Sammyja Agnewa, pak, progone vlastita zlodjela iz prošlosti, a sada i u svome sinu Marku vidi iskru zla kakva je i u njemu nekoć tinjala. Obojica očeva odlučna su u namjeri da spriječe širenje zla, ali za to im treba mnogo, mnogo hrabrosti. Kada im se putevi ukrste u liječničkoj ordinaciji, i kada obojica izvuku nešto iz toga susreta, hoće li se odvažiti provesti svoje namjere u djelo? Jan Carson ispisala je pitak, uzbudljiv, nesvakidašnji roman koji hrabro progovara o društvenim problemima, politici, nasilju i bremenu roditeljstva. Apokaliptična kulisa grada obavijenog plamenim jezicima u opreci s djecom s posebnim moćima daje savršenu magično-realističnu jukstapoziciju koja svjedoči o autoričinu briljantnom stilu. Za roman Potpirivanje Carson je 2019. nagrađena Nagradom Europske unije za književnost.   „Među najuzbudljivijim i najoriginalnijim sjevernoirskim autorima i autoricama te generacije.“ Sunday Times „Djelo koje obuzima, ostavlja dojam i iznenađuje. Udahnula sam ga.“ Lisa McInerney „Zadivljujuća, inteligentna, hrabra knjiga.“ Irish Times „Spektakularno. Istodobno brutalno stvaran, divlje magičan i ludo privlačan, ovaj je roman poput pjesme sirena.“ Donal Ryan „Čini se da je Jan Carson izmislila novi Belfast u ovom potresnom, iznenađujućem i uzbudljivom romanu.“ Roddy Doyle „Sjajan, uvrtnut roman koji pršti od energije.“ Barney Norris O AUTORU: Jan Carson (Balllymena) irska je spisateljica. Piše kratke priče i romane, a radi i kao voditeljica umjetničkog programa. Prvi, magično realističan roman o dječaku koji polako nestaje Malcolm Orange Disappears objavila je 2016. godine, na oduševljenje književne kritike. Sa zbirkama kratke priče osvojila je nagradu „Harpers’ Bazaar“ 2016., a s romanom Potpirivanje Nagradu Europske unije za književnost 2019.. U godini 2017. izašla joj je zbirka kratke fikcije Postcard Stories, nastala tako što je Carson svakoga dana u 2015. godini pisala po jednu priču na poleđini razglednice i slala je prijatelju. Zagrebačka publika imala ju je prilike upoznati na Festivalu europske kratke priče (FEKP) 2018. godine. Živi i radi u Belfastu.
42,60 KM
  • Ilustracija knjige

RAPSODIJA O BEJOGLUU

Ahmet Umit
Hena Com
Tri nerazdvojna prijatelja, Kenan, Selim i Nihat, tri su potpuno različite osobnosti, a ono što ih snažno povezuje odrastanje je u istanbulskoj četvrti Bejoglu. Kada se dogode dva brutalna i misteriozna ubojstva, njih se trojica uključuju u istragu. Kenana na taj čin tjera želja za besmrtnošću, a ostala dvojica nevoljko ga slijede. Potraga za ubojicom vodi ih mitskim prostorom Bejoglua, u kojem su svoje mjesto našli ljudi različitih namjera i sudbina. Opasno će putovanje u središte misterija staviti na kušnju njihove obiteljske, ljubavne i prijateljske veze. Hoće li lice ubojice Kenana doista učiniti besmrtnim za života, a o Bejogluu otkriti mračnu stranu njegove epske povijesti, pitanja su koja do samog kraja ostaju otvorena. Rapsodija o Bejogluu roman je u kojem se kriminalističke dionice smjenjuju s povijesnim, a psihološki profili likova grade bogatu fresku gradske četvrti u kojoj jedni pored drugih žive pravnici i narkomani, sotonisti i pjesnici, arhitekti i krčmari, biznismeni i sirotinja. Ahmet Ümit, najpoznatiji turski pisac krimi-romana uspio je stvoriti prozu u čijoj se napetosti uživa jednako toliko koliko u njegovom iscrpnom poznavanju povijesti Bejoglua. O AUTORU: Ahmet Ümit, (1960. Gaziantep) istaknuti je turski pisac koji je slavu stekao pisanjem kriminalističkih romana. Na Studiju javne uprave na Sveučilištu Marmara diplomirao je 1993. Studirao je politologiju na Akademiji za društvene znanosti u Moskvi (1985.–1986.). Piše poeziju, kratke priče, novele, romane, knjige za djecu i strip-romane. Njegova prva knjiga bila je zbirka poezije Sokağın Zulası (1989.). Nakon toga objavio je prvu zbirku novela Çıplak Ayaklıydı Gece (1992.), a slijedile su je zbirke detektivskih novela te knjige za djecu i mlade. Prvi mu se roman Magla i noć (1996.) smatra remek-djelom kriminalističke književnosti. Nakon tog romana objavljeni su mu brojni naslovi od kojih su najpoznatiji Kar Kokusu (1998.), Patasana (2000.), Kukla (2002.), Rapsodija o Bejogluu (2003.), Bab-ı Esrar (2008.) i Memento za Istanbul (2010.). Okušao se i u stripu te je u suradnji s Ismailom Gülgeçem objavio nekoliko strip-romana s inspektorom Nevzatom u glavnoj ulozi.
42,60 KM
  • Ilustracija knjige

ŠTO SMO IZGUBILI U VATRI

Mariana Enriquez
Hena Com
Jednoga dječaka pronaći će mrtva negdje na ulicama Buenos Airesa, i to neće biti prvi slučaj nasilne smrti djece u posljednje vrijeme. Prijateljice Rocío i Florencia kradom će ući u stari hotel u provinciji i napraviti kobnu pogrešku. Bivša će socijalna radnica otkriti da njezin novi susjed krije više od zaraslog vrta kada među grmljem ugleda lanac privezan za dječje stopalo. Put u Paragvaj za jedan će par nepovratno poći po zlu kada im se na prašnjavoj cesti pokvari auto, a učenici jedne škole u nevjerici će promatrati kako si njihova kolegica s prstiju čupa sve nokte, ne pokazujući bol. U knjizi koja ju je proslavila Mariana Enríquez visoko postavlja ljestvicu dobre kratkopričaške literature, maestralno spojivši jezive elemente s tekovinama života u suvremenoj Argentini, u kojoj na ulicama ne nedostaje nereda, nasilja i okultnih praksi. Enríquezine junakinje otvaraju mnoga pitanja, a pokazuju da u pravo zlo nije uvijek lako uperiti prstom.   „Mnogi već neko vrijeme smatramo da je Mariana Enríquez jedan od najvećih talenata nove argentinske književnosti, a piše možda i najintimnije od svih. Konstantno varira između preispisivanja određenih tradicija i grozne lucidnosti, što je vrlo osobna perspektiva. Njezina svijest o žanru, oštra i kompleksna, samo potvrđuje da joj se treba diviti. Podijeliti njezin rad s čitateljima razlog je za slavlje.“ Andrés Neuman „U pričama Mariane Enríquez horor suptilno kaplje u svakodnevne događaje... Teško da će se naći bolja fikcija od ove.“ John Ajvide Lindqvist „Čini se čak pogrešnim nazvati ovo djelo sabranim pričama. Nema ništa sabrano u njima. One uznemiruju, izbacuju iz takta, tresu. Čitajte ih.“ Kelly Link „Najbolje kratke priče koje sam pročitao u nekoliko desetljeća.“ Jorge Heralde, Anagrama „Nasilno i kul, ispričano toliko lucidnim glasovima da se čine fizički izgovorenima. Ovih dvanaest priča predstavlja gotički portret zemlje koja se uzaludno pokušava oduprijeti kolektivnom sjećanju na grozne traume, jer nove vrebaju iza svakog ugla.“ The Boston Globe O AUTORU: Mariana Enríquez (Buenos Aires, 1973.) argentinska je književnica i novinarka. Njezin bogat književni rad, za koji je dobila mnoga priznanja, objedinjuje zbirke kratkih priča, poput Los peligros de fumar en la cama (2009), romane, poput Bajar es lo peor (1995), Cómo desaparecer completamente (2004) i Nuestra parte de noche (2019) te eseje, poput Alguien camina sobre tu tumba. Mis viajes a cementerios (2013). Sa zbirkom makabrističkih priča Što smo izgubili u vatri doprijela je do čitatelja diljem svijeta. Priče su prodane u preko dvadeset zemalja čak i prije nego što su objavljene na španjolskome. Živi i radi u Argentini.
42,60 KM
  • Ilustracija knjige

BIVŠE STVARI

Bruno Vieira Amaral
Hena Com
Rastavši se od supruge i ne odveć perspektivne karijere, mladi se pripovjedač Bruno vraća u rodni portugalski kvart, k majci, ne bi li pronašao put kojim će krenuti dalje u životu. Potraga se čini osuđenom na propast jer susreti s ljudima iz djetinjstva, uglavnom teških sudbina, uzrokuju kod njega apatiju, sve dok se na vratima stana ne pojavi tajanstveni Virgílio, kvartovski fotograf. Razgovarajući s Virgílijem Bruno će otkriti sve o ljudima iz susjedstva, tko su bili, tko jesu i što predstavljaju, slažući pritom mozaik jednoga kvarta, ali i prijeko potrebnu perspektivu. Bivše stvari snažan su splet abecednim redom posloženih crtica o svemu onome što čini jednu zajednicu, a okupljaju sve likove i događaje, i humoristične i tragične, koji tvore njezinu povijest. Bruno Vieira Amaral za ovaj je roman nagrađen prestižnom nagradom „José Saramago”, a u svojoj izvrsnoj prozi prikazuje nevidljivu i važnu stranu Portugala – ljude koji uspinjući se i, češće, padajući, žive na marginama.   „Jednostavno je teška, sirova, iskrena i snažna ta egzistencija koju, zbog konvencija, oni koji žive u blagostanju nazivaju marginalnom.“ J. Rentes de Carvalho, Tempo Contado „Bruno Vieira Amaral buntovan je, svojeglav i neumoran nekonformist, a to su karakteristike koje mu služe kao oruđe kada si, unatoč tome što odlično poznaje književni kanon, ne dopušta biti upetljan u čvorove dosadašnje književne tradicije.“ Helena Vasconcelos, Publico „Uravnoteženost ovog izuzetnog romana, prvog iz pera Vieire Amarala, proizlazi iz zrelog pisanja koje ne dopušta bilo kakve pogodnosti, i ne bježi od prozaičnosti više ili manje marginaliziranih života.“ António Mega Ferreira „U svome prvom romanu, Bivše stvari, Bruno Vieira Amaral ostavlja neriješene probleme društva čitatelju na nelagodu.“ Isabel Coutinho, Publico „Ogroman književni talent.“ José Mário Silva O AUTORU: Bruno Vieira Amaral (Barreiro, 1978.) nagrađivani je portugalski pisac. Diplomirao je modernu i suvremenu povijest na Sveučilištu u Lisabonu. Osim pisanjem, bavi se književnom kritikom, prevođenjem, urednik je časopisa LER i jedan od autora Vodiča za 50 portugalskih izmišljenih likova. Svojim romanom Bivše stvari osvojio je četiri važna priznanja za portugalsku književnost: nagradu za knjigu godine 2013., nagradu „Fernando Namora 2013“, nagradu „PEN“ 2013. i nagradu „Jose Saramago“ 2015. godine. Njegova su djela i Aleluia! (2015.) i roman Hoje estarás comigo no Paraíso (2017.), za koji je primio nagrade „Tabula Rasa“  i „Oceanos Prize for Literature in Portuguese Language“. U sklopu projekta Literary Europe Live smješten je među deset najzanimljivijih pisaca i spisateljica aktivnih danas u Europi. Živi i radi u Portugalu.
37,30 KM
  • Ilustracija knjige

MEĐU ŽENAMA

John Mcgahern
Hena Com
„Kad je oslabio, Moran se počeo bojati svojih kćeri.“ Tako počinje roman o mnogočlanoj irskoj obitelji u čijem je središtu dominantni otac prijeke naravi i iznenadnih promjena raspoloženja, oko kojega cijela obitelj oprezno tapka. Ili gotovo cijela, jer najstariji sin Luke napustio je Irsku, roditeljski dom i oca bez riječi te takvim činom otvorio Moranovu rak-ranu. Taj se tvrdi muškarac, bivši ratni veteran, teško nosi s promjenama bilo koje vrste. Kroz njegovu će potresnu borbu da prihvati i sebe i druge u novom svjetlu čitatelji otkriti sve nijanse jedne tihe i ustrajne tiranije, ali i možebitne razloge Moranova straha pred kćerima. John McGahern nezaobilazno je ime irske književnosti dvadesetog stoljeća, a Među ženama najvažniji roman iz njegova opusa. Smješteno u ruralnu Irsku, ovo moderno remek-djelo daje snažan uvid u patrijarhalno irsko društvo, pogođeno mnogim promjenama. Istodobno riječ je o važnoj i dirljivoj studiji obiteljskih odnosa koji su uvjetovani ljudskom snagom i, nadasve, vjernošću. „Jedan od najboljih pisaca našeg doba.“ Hilary Mantel „Remek-djelo.“ John Banville „McGahern nam donosi onaj osnažujući dar najbolje fikcije, istančani osjećaj za istinu, osjećaj za transparentnost koji nam omogućuje da zamišljene živote vidimo bolje i bistrije nego vlastite.“ John Updike „Ovo suvremeno irsko remek-djelo jednako je istraživanje irskog patrijarhata sa svim njegovim manama koliko i elegija svijetu kojega više nema.“ The Guardian „John McGahern bio je jedan od rijetkih pisaca koji se mogao probiti između jezika istine i ljubavi s jedne strane i jezika kontrole, dogme i moći s druge.“ Donal Ryan, The Irish Times „McGahern je irski romanopisac kojega bi svatko trebao čitati.“ Colm Tóibín O AUTORU: John McGahern (1934. – 2006.) jedan je od najistaknutijih irskih književnika druge polovice dvadesetog stoljeća. Prije nego što je postao književnik školovao se za učitelja u osnovnoj školi, a kasnije je dugo poučavao i putovao. Živio je u okrugu Leitrim. Kao autor šest hvaljenih romana i četiri zbirke kratkih priča, McGahern je dobitnik brojnih nagrada i odlikovanja, među kojima su i „Irish-American Foundation Award“, „Prix Ecureuil de Littérature Etrangère Bordeaux“ i orden Reda viteza umjetnosti i književnosti francuskog Ministarstva kulture. Među ženama, roman koji je ovjenčan nagradom Guinness Peat Aviationa i nagradom Irish Timesa, bio je u užem izboru za Booker i adaptiran je u BBCjevu televizijsku seriju. McGahernova djela uvrštena su u brojne antologije i prevedena na mnoge jezike. Godine 2005. njegova autobiografija Memoir osvojila je nagradu za književnost „South Bank“.
37,30 KM
  • Ilustracija knjige

SAN SELA DING

Yan Lianke
Hena Com
U selu Ding krv je potekla u potocima, ne zaustavljajući se. Obojila je zemlju, a zatim i lišće na stablima, ostavljajući seljane u zadnjim izdisajima života i na putu u konačnu propast. Otprilike u takvim slikama Yan Lianke postavlja svoju priču o masovnoj prodaji krvi u provinciji Henan, i o epidemiji AIDS-a koja je zbog nje nastala; priču utemeljenu u istinitim događajima iz suvremene kineske povijesti. Tri generacije seoskih muškaraca svojim životnim iskustvima ocrtavaju ovdje jezivu sudbinu jedne zajednice, uvjetovanu ljudskom nemoći, neimaštinom i pohlepom, a događaji koje Lianke donosi od samog početka ne prestaju šokirati, istodobno izazivajući posvemašnje ganuće i potpirujući uvijek tinjajuću uznemirenost. Zabranjen u Kini, San sela Ding napet je i potresan roman koji nosi jasnu kritiku društva, sustava i hijerarhije. Napisan je vrlo jednostavnim izrazom, ali izrazom koji objedinjuje snažne elemente tradicionalnog pripovijedanja i suvremene prozne postupke, i zbog toga svaki čitatelj ove knjige zaista dolazi na svoje odredište.   „Hrabar, mračan i poetičan prikaz suvremene ljudske slabosti u kineskoj provinciji.“ Xiaolu Gulo „Liričnost očaja, puna bjesomučna života, čak i kad dođe do pjene na ustima.“ Le Monde „San sela Ding portret je sela usred epidemije koji uznemiruje, ali i zarobljava.“ Sydney Morning Herald „Iznimno tužan, ali očaravajući roman o cijeni napretka u modernoj Kini.“ Kirkus Revievs „Liankeov drski i nepokolebljivi portret zajednice koja propada briljantno je i mučno štivo.“ Publisher’s Weekly „Lianke prokazuje jednu alarmantnu situaciju... Njegov je roman pravo otkriće. “ Rolling Stone O ROMANU: Yan Lianke (Henan, 1958.) svjetski je poznat kineski pisac. U domovini je zbog satirična pristupa u svojim djelima često smatran kontroverznim, a najbolja su mu djela cenzurirana ili čak zabranjena, no, unatoč tome, ovjenčan je najvažnijim kineskim književnim nagradama. Piše romane i kratke priče, a odličan je i kao književni kritičar i esejist. Njegovi su najpoznatiji romani Serve the People!, Lenin’s Kisses, Enjoyment i San sela Ding. Svjetsko priznanje stekao je mnogim prestižnim nagradama i nominacijama, poput „Man Booker International Prize“, „Man Asia Literary Prize“ ili „Franz Kafka Prize“. Djela su mu prevedena na više od trideset jezika.
48,70 KM
  • Ilustracija knjige

KAKO SAČUVATI MENTALNO ZDRAVLJE U DOBA PODJELA

Elif Shafak
Hena Com
U ovom kratkom i intenzivnom eseju književnica i aktivistica Elif Shafak, finalistica nagrade Booker, daje svoj pogled na svijet oko nas, a koji je danas, više nego ikad, obilježen nepravdom, podjelama, patnjom i, najnovijom ugrozom, pandemijskom krizom. Uz priču o vlastitom, preprekama obilježenom odrastanju autorica ukazuje i na spektar emocija zajedničkih većini ljudi: razočaranost, zbunjenost, tjeskobu, ljutnju i apatiju. Možemo li unatoč svim tim uznemirujućim osjećajima sačuvati mentalno zdravlje, temeljno je pitanje u ovom autoričinu apelu za boljim i sigurnijim svijetom. Svojim nas promišljanjima o aktualnoj temi današnjice ova vrsna i nagrađivana spisateljica itekako potiče na razmišljanje. Kao književnica vjerujem u moć priča da spoje ljude, prošire naše kognitivne horizonte i nježno oslobode naš pravi potencijal za empatiju i mudrost. Elif Shafak O AUTORU: Elif Shafak (1971., Strasbourg) nagrađivana je britansko-turska spisateljica i najčitanija autorica u Turskoj. Piše i na turskom i na engleskom jeziku i objavila je 17 knjiga, od kojih su 11 romani. Njezina su djela prevedena na 50 jezika. Shafak je doktorirala znanosti i predavala je na raznim fakultetima u Turskoj, Sjedinjenim Američkim Državama i Ujedinjenom Kraljevstvu, između ostaloga na Sveučilištu „St. Anne’s College“ i na Oxfordu. Članica je Svjetskog ekonomskog foruma i jedna od utemeljiteljica Europskog vijeća za međunarodne odnose. Kao braniteljica ženskih prava, prava LGBT zajednice i prava za slobodu govora, Shafak je inspirativna javna govornica i više puta je nastupila kao govornica na TED-u te bila nagrađena ovacijama. Shafak doprinosi mnogim velikim publikacijama diljem svijeta i dodijeljena joj je titula „Chevalier des Artes et des Lettres“. Politico ju je izabrao kao jednu od 12 ljudi koji čine svijet boljim mjestom. Bila je u žiriju brojnih književnih nagrada i predsjedala je nagradom „Wellcome“. „Cijeli svoj život branim prava žena, prava manjina, demokraciju i slobodu govora. U svojim knjigama nastojim dati glas onima koji glasa nemaju.“ Elif Shafak „U središtu mojeg rada uvijek će biti fikcija. Mašta. Priče. Pripovijedanje. U Turskoj se na usmenu kulturu gleda svisoka kao na „domenu neinteligentnih, neobrazovanih žena“. Ja nikada ne podcjenjujem usmenu kulturu. Uz to, ja sam akademik i volim čitati o raznim temama: povijesti, filozofiji, neuroznanosti, političkim znanostima. Smatram da romanopisac mora biti znatiželjno biće i uvijek učiti, uvijek čitati. Isto tako mislim da romanopisac mora dobro slušati. Moramo slušati ljude i slušati svemir. Tako da sam sad u toj fazi: samo slušam.“ Elif Shafak u razgovoru za Open Magazine „Elif Shafak uvijek je bila najempatičnija autorica. Ona vidi nevidljivo i posuđuje svoj glas onima koji su ušutkani. Najčitanija je turska spisateljica, a njezin posljednji roman 10 minuta i 38 sekundi u ovom neobičnom svijetu je upravo sve ono što smo od Elif Shafak očekivali. U romanu ne nailazimo samo na iznimno suosjećanje i čovječnost već i na živahnu evokaciju skrivenog Istanbula sredine 20. stoljeća; dirljiva prijateljstva i složene unutarnje živote ženskih likova, po čemu je Shafak odavno poznata.“ The Guardian „Jedna od najboljih svjetskih autorica danas.“ Hanif Kureishi
33,40 KM
  • Ilustracija knjige

NA ZEMLJI SMO NAKRATKO PREDIVNI

Ocean Vuong
Hena Com
Dopusti mi da započnem iznova, napisat će Mali Pas, mladić u svojim dvadesetima, u prvome retku svojega pisma nepismenoj majci, koja ga nikada neće moći pročitati. Dodjeljujući svim čitateljima ulogu neposrednih svjedoka intimne ispovijesti, osim majci samoj, Mali Pas kreće s brutalnom pričom o identitetu, odrastanju, muževnosti i ljubavi. Iskustvima koja će bez ograda podijeliti sa svima – jasno određenima podrijetlom i seksualnošću, ali i poviješću jedne obitelji koja je imigrirala iz Vijetnama u SAD – bacit će svjetlo na životne priče mnogih pripadnika radničke klase u Americi, pritom postavljajući bitno pitanje: kako ćemo preživjeti na ovome svijetu a da nikad ne zaboravimo tko smo? Odnos između majke i sina rijetko je ispisan s tako mučnom težinom, u čijoj podlozi jarko sjaje trenuci neizmjerne nježnosti i empatije. Ocean Vuong nesvakidašnjom, lirski i metaforički bogatom prozom daje oštar pogled na američku svakodnevicu, uronjenu u nasilje, traumu i ovisnost, ali donosi i snažan uvid u vijetnamsku kulturu, najjače utjelovljenu u ženskim figurama svoje obitelji. Ljepotu na zemlji o kojoj piše, a koja postoji tek nakratko, nemoguće je zaboraviti.   “Sirov i vatren skok u fikciju jednog od najdarovitijih pjesnika današnjice.” Kirkus “Knjiga sadrži poetsku gustoću koja je istodobno eliptična i nepokolebljiva u pogledu, riječ je o svjedočanstvu beskrajno komplicirane dinamike štete.“ The Guardian „Vuong je strašno darovit promatrač, poticajan i rijetko manje od odličan.” The New York Times „Izranjavano, veličanstveno ljubavno pismo, napisano samo da nikad ne bi bilo poslano.“ Marlon James „Ovo je jedan od najboljih romana koje sam ikada pročitao. Ocean Vuong je profesionalac. Ova knjiga je remekdjelo.“ Tommy Orange „Prosvjetljujuće, potresno, iznimno potrebno i neposredno; a svijet kojem se stalno iznova vraćamo sirov je. Eto toliko su ovdje snažne emocije.“ Celeste Ng O AUTORU: Ocean Vuong (Saigon, 1988.) američki je pisac vijetnamskoga podrijetla. Autor je iznimno hvaljena debitantskog romana Na zemlji smo nakratko predivni (2018.), za koji je primio brojna priznanja. Ponajprije pjesnik, debitantskom zbirkom Noćno nebo s izlaznim ranama (2016.) predstavio se publici diljem svijeta i osvojio prestižne nagrade „Whiting Award“, „Forward Prize for Best First Collection“ te „T. S. Eliot Prize“. Velik uspjeh postiže i drugom zbirkom pjesama, Time Is a Mother (2022.) Radovi su mu objavljivani u tiskovinama kao što su Harper’s, New York Times, New Yorker, Nation, New Republic ili Atlantic. Živi i radi u Northamptonu, u Sjedinjenim Američkim Državama.
42,60 KM
  • Ilustracija knjige

KLOPKA ZA MUHE

Fredrik Sjőberg
Hena Com
Klopka za muhe neobična je, otkačena, duhovita, ali izuzetno pametna knjiga, od one vrste koju je teško žanrovski odrediti. Recimo da je to intimna, memoarska proza koja meandrira u esejistiku. Sjöbergova posebnost i šarm kojim piše o sitnicama što život znače neodoljivi su. Što muhe pršilice znače u njegovu životu, kakve sve ljepote otkriva dok luta udaljenim otokom Runmaröm te kakva se sakupljačka ovisnost skrivala u srcu njegova prethodnika, osebujnog švedskog entomologa Renéa Malaisea, na ekspedicijama po Kamčatki i Burmi – sve to, a i mnogo više, otkrit ćete lutajući stranicama ovog bestselera. Način na koji Sjöberg piše o muhama, klopkama, ljudima i livadama pokazuje da se dobra proza ne skriva samo u velikim temama. Klopka za muhe opčarala je čitatelje širom svijeta. Ovo je najuzbudljivije putovanje u središte čovjekove strasti prema kolekcionarstvu i otkrićima na kojem ćete se, usput, i grohotom smijati.   „Spoj znanosti i zabavnosti.“ Svenska Dagbladet „U njemu [Renéu Malaiseu] Sjöberg je pronašao sugovornika s kojim može raspravljati o onome što ga zanima; krajoliku i strasti, mukama putovanja, psihopatologiji sakupljanja. Iz toga je nastao visoko stiliziran i elegantan tekst u kojem završetak ostaje prelijepo otvoren.“ Aftonbladet „Sjöberg ne pripovijeda junačke priče, nego na čudesan i suosjećajan način pripovijeda priče o neuspjehu. I o čaroliji slučaja. [...] Sjöbergov je ton poletan, nepretenciozan, katkada poetičan, duhovit.“ Frankfurter Allgemeine Zeitung „[Sjöberg] od pronađenih predmeta i formulacija plete umjetničku mrežu u koju se kao čitatelji s užitkom zaplićemo.“ Badische Zeitung „Svaki je čovjek planet, kako se to lijepo kaže. Sretan je tko na vlastitome planetu uspijeva otkrivati kukce. Ili barem knjige poput ove.“ Süddeutsche Zeitung O AUTORU: Fredrik Sjöberg (1958., Västervik) švedski je pisac, prevoditelj i novinar. Piše i književne kritike te obrađuje teme iz kulture za dnevne novine Svenska Dagbladet. Studirao je biologiju i geologiju. Autor je više romana, a svjetski glas stekao je nesvakidašnjim djelom Klopka za muhe (2004.). Nakon nje objavio je, između ostalog, još dvije knjige, Flyktkonsten (2006.) i Russinkungen (2009.) koje zajedno s Klopkom za muhe tvore tematski povezanu cjelinu. Za svoj je rad osvojio brojne stipendije i nagrade. Bio je nominiran za nagradu „August“, dobitnik je nagrade Švedskog književnog udruženja „Samfundet De Nio“, a počasni doktorat Sveučilišta u Lundu i medalju „za posebne literarne zasluge“ dodijelio mu je švedski kralj. Knjige su mu prevedene na brojne jezike. Živi na otoku Runmarö u štokholmskom arhipelagu.
37,20 KM
  • Ilustracija knjige

TIHE GODINE

Alena Mornštajnova
Hena Com
Od trenutka kad joj se baka s bolesničke postelje obrati s „Blanka!“ u djevojčici Bohdani titra pitanje zašto ju je tako nazvala. Očevo objašnjenje nije je zadovoljilo, već je izazvalo još više sumnje. Dok šutljiva Bohdana traga za odgovorima, njezin će nas mrzovoljni otac Svatopluk Žák odvesti u najbolje dane svoga života, kad je kao gorljivi komunist obnašao važne funkcije i vodio sretan obiteljski život. Zašto je kuća puna glazbe odjednom utihnula, a krhak odnos između oca i kćeri napukao do neizdrživosti? Tihe godine još je jedan izvanredan roman talentirane Alene Mornštajnove kojim potvrđuje svoje golemo pripovjedačko umijeće. Intimna je ovo ispovijed o stjecaju okolnosti koji je život jedne obitelji stubokom promijenio. Uz virtuozno ispreplitanje dviju pripovjednih linija, dubinskom i uvjerljivom karakterizacijom likova Mornštajnová nas vodi u tišinu jednog doma u kojem će neke istine gromoglasno odjeknuti. Riječ je o proznoj avanturi prepunoj iznenađenja, ali i nezaboravnog čitalačkog užitka.   „Tihe godine roman je o mnogo nerazumijevanja, o gubicima, potrazi za samim sobom, lošim odlukama, očekivanjima, pogrešnim pretpostavkama te o komunikaciji i o njezinu izostanku.“ Blog Jedu v knize „Emotivni naboj, suptilna psihološka minijatura i dobro razrađena kompozicija načela su koja pokreću Tihe godine.“ Tomáš Sedláček, Český rozhlas „Alena Mornštajnová autorica je koja postavlja ljestvicu i određuje ton češke fikcije danas. Kvaliteta i primamljivost štiva u njezinu slučaju nisu u opoziciji.“ Zdenko Pavelka, Mezi řádky, Kosmas „Izvanredan češki roman u kojem se vješto, kao u najboljeg zanatlije, skrivaju svi tragovi žestoke borbe između autorice i njezinih riječi. Iz druge perspektive, riječ je o jednome od najinteligentnijih fikcionalnih sažetaka nerazumljivog 20. stoljeća u Češkoj.“ David Klimeš, Lidové noviny „Alena Mornštajnová nevjerojatno autentično dočarava ljudske odnose i nemogućnost komunikacije.“ Lucie Trávníčková, Deník N O AUTORU: Alena Mornštajnová (1963., Valašské Meziříčí) češka je spisateljica, prevoditeljica i profesorica engleskog jezika. Trenutno je najprodavanija spisateljica u Češkoj. Autorica je pet uspješnih knjiga i za svoj debitantski roman Slepá mapa (2013.), koji je napisala s 50 godina, bila je u užemu izboru za nagradu „Češka knjiga“ 2014. godine. Nakon toga izdala je roman Hotýlek (2015.) godine i roman Hana (2017.) koji je požeo najveći uspjeh i postao veliki hit na društvenim mrežama. Za roman je nagrađena dvjema nagradama: „Češkom knjigom“ (2017., u kategorijama Glavna nagrada i Studentska nagrada) i nagradom „Databáze knih“ (u kategorijama Knjiga godine i Nova knjiga 2017.). Njezina su djela prodana u 230 000 primjeraka i prevedena na 12 jezika. Prava za film prodana su produkcijskoj tvrtki Happy Celluloid. Njezin novi roman Tiché roky (2019.) intimna je obiteljska drama, a prodan je u 35 000 primjeraka u vrlo kratkome roku.
42,60 KM
-5%
  • Ilustracija knjige

ĐURO HODALICA

Ante Tomić
Hena Com
Načekao se čvorak, jedna od najrasprostranjenijih ptica na svijetu, da uđe u književnost. Svili su u njoj gnijezda i vrapci i golubovi i sokoli i sove i slavuji i paunovi, ali o čvorku, toj malenoj ptici koja ne samo da krasno i gotovo neprestano pjeva, nego i savršeno oponaša glasanje drugih životinja, nigdje ni retka – sve dok Ante Tomić nije odlučio ispraviti tu nepravdu i posvetiti mu svoju prvu knjigu za djecu. Čim mu se rodila ideja za priču o malome čvorku, odmah je znao da će zadatak "oživljavanja" i vizualnog kreiranja Đure povjeriti Tomislavu Torjancu, veteranu među ilustratorima, koji slikom zna ispričati i ono što pisac, koliko god dobro poznavao svoga junaka, ne može zamisliti. Tako je Đuro Hodalica u tandemu Tomić-Torjanac postao sve ono što jest: čvorak s karakterom kojeg je nemoguće ne zavoljeti. A taj čvorak s karakterom nije baš tipičan predstavnik svoje ptičje vrste. On se, naime, zbog nezgode koja mu se dogodila u prvim danima života, boji letjeti. Njegovo jato nije za to imalo nimalo razumijevanja pa je siroti Đuro, kojemu su zlobnici nadjenuli nadimak Hodalica, bio izvrgnut ruglu i odbacivanju vršnjaka i starijih čvoraka, a čak ga se i rođena obitelj sramila. Tako je bilo sve do jednoga dana u kojem su se srčanost i hrabrost pokazale daleko važnijima od letačkih vještina. U ovoj su basni Ante Tomić i Tomislav Torjanac maloga Đuru Hodalicu učinili ne samo književnim junakom, nego i junačinom. Znaju oni da ni među pticama ni među ljudima nije lako biti drugačiji pa je jedan napisao a drugi oslikao priču o jednom čvorku, o klipanima među nama i o slabijima koji jače ne pobjeđuju mišićima nego snagom suosjećanja i praštanja. Priču za djecu koju mali mogu čitati velikima, veliki malima, mali i veliki jedni drugima – i tako sve dok na svijetu više ne bude nikoga tko je tužan kao što je bio Đuro Hodalica. O AUTORIMA: Ante Tomić Rođen 1970. u Splitu.  Studij filozofije i sociologije završio je na Filozofskom fakultetu u Zadru. Radi kao profesionalni novinar u Jutarnjem listu. Objavljeni naslovi: Zaboravio sam gdje sam parkirao, priče, Književni krug, Split 1997; Hena com 2001. 2. prošireno izdanje.; Što je muškarac bez brkova, roman, Hena com 2000. (adaptirano za kazalište; snimljen film 2005., redatelj Hrvoje Hribar); Smotra folklora, feljtoni, Hena com 2001. Ništa nas ne smije iznenaditi, roman, Fraktura 2003. (adaptirano za kazalište; snimljen film "Karaula", režiser Rajko Grlić); Veliki šoping, priče, 2004.; Klasa optimist, kolumne, Hena com 2004. Ljubav, struja, voda, telefon, roman, Jutarnji list 2005.; Krovna udruga i druge drama (Anđeli pakla), drame; s Ivicom Ivaniševićem, Fraktura 2005.; Građanin pokorni, roman, VBZ 2006.; Dečko koji obećava, kolumne; Europapress holding 2009.; Čudo u Poskokovoj Dragi, roman, Naklada Ljevak 2009.; Nisam pametan, kolumne, Naklada Ljevak 2010.; Punoglavci, roman, Naklada Ljevak 2011.; Veličanstveni Poskokovi, roman, Hena com 2015. Pogledaj što je mačka donijela, zbirka priča Hena com 2017. Nagrade: Za novinarski rad nagrada Hrvatskog novinarskog društva "Marija Jurić Zagorka" za najbolju reportažu. "Kiklop" 2006., zbirka priča Građanin pokorni 2006. Tomislav Torjanac Tomislav Torjanac (1972.) samostalni je umjetnik – ilustrator. Ilustrirao je i grafički oblikovao brojne naslovnice knjiga, glazbene albume, plakate i slikovnice. Izlagao je na skupnim izložbama u Hrvatskoj i inozemstvu te samostalno u Londonu, Zagrebu, Puli i Ljubljani. Održao je predavanja i predstavljanja u 14 gradova SAD-a, u Londonu te diljem Hrvatske. Godine 2006. pobijedio je na velikom međunarodnom natječaju za ilustriranje romana Pijev život Yanna Martela. Ilustrirano izdanje objavio je britanski nakladnik Canongate Books u rujnu 2007. godine i do sad je izišlo u 11 zemalja. Istom izdanju dodijeljena je prva nagrada na “British Book Design and Production Awards 2008”. U Hrvatskoj je za svoje ilustracije u slikovnicama nagrađen s dvije nagrade “Grigor Vitez”, dvije nagrade “Kiklop” te dvije nagrade “Lice knjige”. Godine 2012. dodijeljen mu je “Grand Prix” na Četvrtom hrvatskom biennalu ilustracije u Klovićevim dvorima, a godine 2015. glazbena nagrada “Porin” za najbolje likovno oblikovanje albuma.  
40,40 KM 42,60 KM
  • Ilustracija knjige

KENSINGTONSKI VRTOVI

Rodrigo Fresan
Hena Com
Peter Llewelyn Davies, štićenik Jamesa Matthewa Barrieja, baca se pod vlak... Tim događajem svoju pripovijest započinje Peter Hook, uspješni autor knjiga za djecu koje se upravo pripremaju za ogroman uspjeh i na velikom platnu. Pripovijest pozorno sluša Keiko Kai, glumac koji će utjeloviti Hookova najpoznatijeg lika. Prolaskom jedne duge noći, koliko pripovijest ima trajati, Keiko Kai saznat će štošta i o turbulentnom životu autora Petra Pana i o životu svojega sugovornika, ali na naoko bezbrižan i veseo svijet dječje književnosti na kraju više nikada neće moći gledati istim očima. Ovo i jest i nije priča o Petru Panu. Ovo i jest i nije priča o Jamesu Matthewu Barrieju. U romanu koji mu je priskrbio svjetsku slavu i mnoge prijevode Fresán prikazuje dva Londona, onaj iz Barriejeva vremena i onaj iz 60-ih godina prošlog stoljeća, poznatih i kao Swinging Sixties. Polazeći od općeg mjesta mnogih djetinjstava, ideje o zemlji u kojoj se nikad ne odrasta, napisao je slojevitu i jaku prozu – kadšto mračnu, kadšto vrtoglavu, ali uvijek itekako živu. Prolaskom kroz raskošne Kensingtonske vrtove svaki će čitatelj pronaći nešto poznato, ali i osvijestiti nevjerojatno važan utjecaj izmaštanih likova na stvarne živote.   „Fresán je briljantan pisac, on cijeni i zvukove riječi i jasne preokrete. Kensingtonski vrtovi knjiga je koju ćete obožavati zbog ingenioznosti i energije koju donosi, ali i zbog njezina jezika.“ Michael Eaude, The Independent „Ako postoji roman napisan na španjolskom koji će fascinirati i najpametnije čitatelje, onda su to Kensingtonski vrtovi Rodriga Fresána. U ovoj izvrsnoj, profinjenoj i hrabroj prozi lako se pronalazi zadovoljstvo proizašlo iz autorova inteligentnog pristupa, divlje inspiracije i kulture.“ Diego Doncel, El Cultural “S Kensingtonskim vrtovima Rodrigo Fresán potvrdio se kao jedan od najvažnijih pisaca španjolske i latinskoameričke književnosti.” Ricardo Satorras, El País „Rodrigo Fresán esencijalna je referenca kada govorimo o suvremenoj književnosti Latinske Amerike.“ Juan Antonio Masoliver Ródenas „Glas protagonista Hooka istodobno je i zavodljiv i mahnit, a zbog grozničave, čak halucinirantne proze teško se može odoljeti knjizi.“ Kirkus Reviews O AUTORU: Rodrigo Fresán (Buenos Aires, 1963.) nagrađivani je argentinski pisac kojemu se divio i sâm Bolaño. U mladosti je radio kao novinar, a pisao je o hrani, glazbi, filmu i književnosti. Njegova prva knjiga, zbirka priča Historia Argentina (1991.) šest je mjeseci bila na popisu argentinskih bestselera. Godine 1999. preselio se u Barcelonu, gdje i danas živi, a od 2009. radi kao urednik u izdavačkoj kući Penguin Random House. Preveo je mnoge američke autore na španjolski, uključujući Carsona McCullersa i Denisa Johnsona. Objavio je velik broj romana i zbirki kratkih priča. Kensingtonski vrtovi (2003.) prvi je njegov roman preveden na engleski jezik, a donio mu je priznanje diljem svijeta, uključujući i nagradu „Lateral Narativa Prize“.
42,60 KM
  • Ilustracija knjige

BRAT OD LEDA

Alicia Kopf
Hena Com
Mlada umjetnica i profesorica književnosti u Španjolskoj s mnogima dijeli perspektivu – život je nepredvidiv, a egzistencija nesigurna. Njezinu obitelj uz oca i majku čini osebujni brat, koji kao da je cijeloga života zarobljen u ledu. Intrigirana njegovim stanjem, ona kreće opsesivno istraživati o polarnim predjelima Zemlje, dugo nedostupnim i nepoznatim. Što nam znače ledena prostranstva? Aliciji Kopf mnogo, a to je maestralno pokazala objavivši vizualno i tekstualno bogatu knjigu koja povezuje ispovjednu fikciju, putopis i zabilješke istraživačkoga rada. Svojim nas projektom, kako će knjigu sama nazvati, nepovratno uvlači u vlastito iskustvo svijeta – toliko duboko da najednom, i ne snašavši se, ledom putujemo i sami.   "Brata od leda valja pokloniti najmudrijim prijateljima... Knjiga godine? Izgleda da jest.“ Eileen Batersby, The Irish Times “Brat od leda [...] odvažan je i formom i temom. Autoričin pristup predstavlja važan uvid u autizam, radikalan dodatak postojećim narativima o poteškoćama.” Marta Bausels, The Guardian "U Bratu od leda [...], kompozitu povijesti, eseja i fikcionaliziranih memoara [...], nešto opipljivo i bitno skovano je iz ništavila." Sam Sacks, Wall Street Journal „... zavodljiv, svjetlucav i promjenjiv krajolik koji vas uvlači u sebe čak i kad zamućuje i, na kraju, izbjegava svaku odrednicu.“ Laurie G., Politics and Prose „... roman je zagonetan i razigran, a ono što mu nedostaje na razini konvencionalne priče nadoknađuje maštovitom i snažnom, iskrenom prozom.“ Publishers Weekly O AUTORU: Alicia Kopf pseudonim je katalonske književnice Imme Ávalos Marqués (Girona, 1982.), hvaljene spisateljice romana i kratkih priča, ali i nagrađivane vizualne umjetnice. Diplomirala je primijenjene umjetnosti i književnu teoriju, a danas predaje na Otvorenom sveučilištu Katalonije, gdje joj je polje zanimanja komunikacija. Prvu zbirku priča objavila je 2011. godine, a prvi roman, Brat od leda, objavila je 2016. Taj joj je roman priskrbio brojna priznanja i nagrade, poput „Documenta Prize“, „Booksellers Award“, „Ojo Critico Prize“ i „Calamo Award 2017“. U izgradnji romanesknoga svijeta Alicia isprepliće povijest, individualnost, ali i geografsku smještenost, pričem uključuje i mnoge autobiografske elemente. Živi i radi u Kataloniji.
37,30 KM
  • Ilustracija knjige

NOĆNI RODITELJI

Sascia de Coster
Hena Com
Saskia i Juli dvije su majke dječačića Saula, ali samo je Julino majčinstvo biološki određeno. Saulov otac plavokosi je Karl, Saskijina srodna duša, koji je pristao pomoći paru u naporima da dobije vlastito dijete. I dok Juli spremno prihvaća novonastale životne okolnosti, u Saskiji tinja opasan plamen sumnje. Obitelj se otpravi na odmor na Aljasku, s planom da će tek kratko stati na Portesu, Karlovu rodnom otoku, na kojem zajedništvo i priroda uvjetuju kulturu i običaje. Živopisno ali kaotično okruženje promijenit će cilj planirana puta, nagrist će zamršeno korijenje Saksijine prošlosti i značajno joj odrediti budućnost. Novi roman Saskije de Coster pravo je stilsko i pripovjedačko osvježenje. Koristeći se fiktivnim likom utemeljenom u vlastitu životu, kojemu čak daje i vlastito ime, De Coster donosi uvjerljivu, napetu i snažnu ispovjednu prozu, hvatajući se u koštac s teškim životnim dvojbama, rijetko u društvu naglas izrečenim. Može li svatko biti roditeljem, kako se roditeljem postaje i što biti roditeljem znači samo su neka od pitanja potopljenih u fantastične stranice Noćnih roditelja.   "Najbolje od De Coster, ili, bolje rečeno, najnježnije i najljepše.“ De Standaard „Knjiga epskih proporcija.“ De Volkstraant „Noćni roditelji više su od suvremenog romana, žurnalističkog putopisa ili memoara. Riječ je o turbulentnoj mješavini intimnih noćnih razgovora, kontemplativnih isječaka iz dnevnika, znakovitih retrospekcija i slapstickom ispunjenih scena, koja kulminira gotovo gotskim romanom s otpiljenim vrhovima prstiju i obiteljskim tajnama. Ponad svega, Noćni roditelji obiluju (majčinskom) ljubavlju.“ Flanders Literature “…Saskia de Coster napisala je roman o temi koja je rijetko zastupljena u književnosti: o strahu roditelja da neće znati dovoljno voljeti svoje dijete. I to je napravila očaravajuće, stilski inovativno. Povjerenstvo nagrade „Libris Literatuur Prijs 2020“  O AUTORU: Saskia de Coster (Leuven, 1976.) mlada je i zapažena belgijska vizualna umjetnica, književnica i dramatičarka, koja se redovito i rado odaziva na sudjelovanje u televizijskim debatama. Studirala je germanske jezike na Katoličkom sveučilištu Leuven, a na istome je sveučilištu diplomirala književnost 1998. godine. Dosad je objavila sedam romana: Vrije val (2002.), Jeuk (2004.), Eeuwige roem (2006.), Held (2007.), Dit is van mij (2009.) i Mi i ja (2013.) i Noćni roditelji (2018). Njezin je roman Held nominiran za knjževne nagrade „BNG“ i „AKO“, a dva su joj romana, Dit is van mij i Mi i ja, nominirani za „AKO“ i „The Golden Owl“. Za roman Mi i ja 2014. je godine dobila nagradu „Cutting Edge“ te nagradu „Opijz Literatuurprij“. O njezinu je književnom radu često rečeno da piše „s neopisivim guštom“ i da svoje priče, a i osebujne likove, uvijek začinja čvrstom dozom britkog humora. Živi i radi u Belgiji.
37,30 KM

Pratite nas na socijalnim mrežama

Ostanite u toku sa najnovijim objavama na našim oficijelnim profilima

Pozadinska ilustracija