Književnost

Načekao se čvorak, jedna od najrasprostranjenijih ptica na svijetu, da uđe u književnost. Svili su u njoj gnijezda i vrapci i golubovi i sokoli i sove i slavuji i paunovi, ali o čvorku, toj malenoj ptici koja ne samo da krasno i gotovo neprestano pjeva, nego i savršeno oponaša glasanje drugih životinja, nigdje ni retka – sve dok Ante Tomić nije odlučio ispraviti tu nepravdu i posvetiti mu svoju prvu knjigu za djecu. Čim mu se rodila ideja za priču o malome čvorku, odmah je znao da će zadatak "oživljavanja" i vizualnog kreiranja Đure povjeriti Tomislavu Torjancu, veteranu među ilustratorima, koji slikom zna ispričati i ono što pisac, koliko god dobro poznavao svoga junaka, ne može zamisliti. Tako je Đuro Hodalica u tandemu Tomić-Torjanac postao sve ono što jest: čvorak s karakterom kojeg je nemoguće ne zavoljeti. A taj čvorak s karakterom nije baš tipičan predstavnik svoje ptičje vrste. On se, naime, zbog nezgode koja mu se dogodila u prvim danima života, boji letjeti. Njegovo jato nije za to imalo nimalo razumijevanja pa je siroti Đuro, kojemu su zlobnici nadjenuli nadimak Hodalica, bio izvrgnut ruglu i odbacivanju vršnjaka i starijih čvoraka, a čak ga se i rođena obitelj sramila. Tako je bilo sve do jednoga dana u kojem su se srčanost i hrabrost pokazale daleko važnijima od letačkih vještina. U ovoj su basni Ante Tomić i Tomislav Torjanac maloga Đuru Hodalicu učinili ne samo književnim junakom, nego i junačinom. Znaju oni da ni među pticama ni među ljudima nije lako biti drugačiji pa je jedan napisao a drugi oslikao priču o jednom čvorku, o klipanima među nama i o slabijima koji jače ne pobjeđuju mišićima nego snagom suosjećanja i praštanja. Priču za djecu koju mali mogu čitati velikima, veliki malima, mali i veliki jedni drugima – i tako sve dok na svijetu više ne bude nikoga tko je tužan kao što je bio Đuro Hodalica. O AUTORIMA: Ante Tomić Rođen 1970. u Splitu.  Studij filozofije i sociologije završio je na Filozofskom fakultetu u Zadru. Radi kao profesionalni novinar u Jutarnjem listu. Objavljeni naslovi: Zaboravio sam gdje sam parkirao, priče, Književni krug, Split 1997; Hena com 2001. 2. prošireno izdanje.; Što je muškarac bez brkova, roman, Hena com 2000. (adaptirano za kazalište; snimljen film 2005., redatelj Hrvoje Hribar); Smotra folklora, feljtoni, Hena com 2001. Ništa nas ne smije iznenaditi, roman, Fraktura 2003. (adaptirano za kazalište; snimljen film "Karaula", režiser Rajko Grlić); Veliki šoping, priče, 2004.; Klasa optimist, kolumne, Hena com 2004. Ljubav, struja, voda, telefon, roman, Jutarnji list 2005.; Krovna udruga i druge drama (Anđeli pakla), drame; s Ivicom Ivaniševićem, Fraktura 2005.; Građanin pokorni, roman, VBZ 2006.; Dečko koji obećava, kolumne; Europapress holding 2009.; Čudo u Poskokovoj Dragi, roman, Naklada Ljevak 2009.; Nisam pametan, kolumne, Naklada Ljevak 2010.; Punoglavci, roman, Naklada Ljevak 2011.; Veličanstveni Poskokovi, roman, Hena com 2015. Pogledaj što je mačka donijela, zbirka priča Hena com 2017. Nagrade: Za novinarski rad nagrada Hrvatskog novinarskog društva "Marija Jurić Zagorka" za najbolju reportažu. "Kiklop" 2006., zbirka priča Građanin pokorni 2006. Tomislav Torjanac Tomislav Torjanac (1972.) samostalni je umjetnik – ilustrator. Ilustrirao je i grafički oblikovao brojne naslovnice knjiga, glazbene albume, plakate i slikovnice. Izlagao je na skupnim izložbama u Hrvatskoj i inozemstvu te samostalno u Londonu, Zagrebu, Puli i Ljubljani. Održao je predavanja i predstavljanja u 14 gradova SAD-a, u Londonu te diljem Hrvatske. Godine 2006. pobijedio je na velikom međunarodnom natječaju za ilustriranje romana Pijev život Yanna Martela. Ilustrirano izdanje objavio je britanski nakladnik Canongate Books u rujnu 2007. godine i do sad je izišlo u 11 zemalja. Istom izdanju dodijeljena je prva nagrada na “British Book Design and Production Awards 2008”. U Hrvatskoj je za svoje ilustracije u slikovnicama nagrađen s dvije nagrade “Grigor Vitez”, dvije nagrade “Kiklop” te dvije nagrade “Lice knjige”. Godine 2012. dodijeljen mu je “Grand Prix” na Četvrtom hrvatskom biennalu ilustracije u Klovićevim dvorima, a godine 2015. glazbena nagrada “Porin” za najbolje likovno oblikovanje albuma.  

Sprijatelji se s mrakom! Probudi hrabrost, znatiželju i maštovitost uz pomoć ove tople, prekrasno ilustrirane zbirke pjesama. Uz njene stihove „strašan“ mrak postat će ti drag prijatelj koji će ti pomoći da savladaš sve životne poteškoće.

Nadarena i lijepa učenica Mirna stalno nosi hlače i povremeno plače. U sebi skriva Tajnu koju nikom ne govori. Je li u pitanju ljubav, škola ili obitelj? Kad se povjeri prijateljici Maji, ona joj ponudi rješenje. I tada započne luda trka po dućanima. Hoće li Mirni šarene krpice donijeti spas? Hoće li se izvući ili pak zaglaviti, zauvijek izgubljena u ormaru?  

Kada osamljeni šestogodišnjak Pietro prvi put s roditeljima, zaljubljenicima u planinarenje, dođe provesti ljetne praznike u selo Grana u podnožju planine, i ne sluti da će mu planina, kao i njegovim roditeljima, odrediti život. U selu upoznaje pomalo divljega čuvara krava Bruna. Deset će godina svakoga ljeta njih dvojica obilaziti stare napuštene kuće i mlinove, tražiti nove putove i osvajati planinske vrhunce s Pietrovim ocem. U tinejdžerskoj dobi svaki od njih krenut će svojim, dobro utabanim i socijalnim odnosima predodređenim putem. Bruno će ostati na selu, neće se školovati, dok će Pietro prestati dolaziti na planinu, a njegov život postat će tipični život urbanog mladoga čovjeka. Kada Pietru iznenada, od srčanog udara, umre otac, on će se vratiti planini da zajedno s Brunom, starim prijateljem, obnovi kuću koju mu je ostavio otac. Jedan će cijeli život kao u staroj himalajskoj legendi obilaziti osam planina, a drugi će cijeli život provesti na jednoj. Osam planina meditacija je o prijateljstvu i prirodi, o očevima i sinovima. Osam planina jedinstveni je književni fenomen – Paolo Cognetti u svojoj naoko jednostavnoj priči postavlja najvažnija i najteža pitanja koja muče suvremenog čovjeka. Mistična i filozofična priča o prijateljstvu i prirodi osvojila je čitatelje na više od četrdeset svjetskih jezika i najvažnije nagrade – talijansku Stregu, francuski Prix Médicis, nagradu Engleskog PEN-a i mnoge druge. “Dojmljiva meditacija o čovjeku u vremenu i prirodi.” – World Literature Today “Stil pisanja je blistav, ali povrh toga još je nešto: njegova je ljubav prema prirodi neizmjerna, znak da duboke struje teku ispod razvedene površine, vukući čitatelja u vrtlog njegovih osjećaja.” –  New York Times Book Review “Cognetti prikazuje neizmjernu sreću i melankoliju koje obuzimaju čovjeka nakon osvajanja veličanstvenog vrhunca, samo kako bi shvatio koliko majušnu ulogu igramo u panorami života.” – The Observer “Roman koji se bavi temeljnim pitanjima – prijateljstvom, odnosom među generacijama, upravljanjem vlastitim životom – jednostavnim i preciznim, sugestivnim jezikom.” – Corriere della Sera “Iznimno razotkrivanje dubokih načina na koje ljudi vole jedni druge.” – Annie Proulx   O AUTORU: Paolo Cognetti rođen je u Milanu 1978. Napisao je, između ostalog, knjige Sofija se uvijek odijeva u crno, Divlji dječak i A nikad na vrhu. Godine 2021. objavio je dokumentarni film i podcast pod nazivom Paolo Cognetti. Snovi o Velikom sjeveru. Romanom Osam planina (2016.), prevedenim u više od četrdeset zemalja, osvojio je nagrade Strega, Prix Médicis étranger kao i Grand Prize centra za umjetnost i kreativnost u Banffu, a prema njemu se snima i film.

Mlada spisateljica Alice odluči preseliti se iz Dublina u malo mjesto na zapadu Irske, gdje putem Tindera upozna skladištara Felixa i unatoč prvom neuspjelom spoju neočekivano ga pozove da s njom otputuje na predstavljanje njezina romana. U Dublinu njezina najbolja prijateljica Eileen proživljava teške trenutke i iznova počinje izlaziti sa Simonom, svojom ljubavlju iz djetinjstva. Alice, Felix, Eileen i Simon i dalje su mladi, ali život ih nosi. Trebaju jedno drugo, poigravaju se međusobno, zbližavaju se i udaljavaju, vode ljubav, sumnjaju u sebe i svoje osjećaje, no najviše od svega zabrinuti su za svijet u kojem žive – svijet koji se nalazi na rubu ekološke katastrofe, u kojem vlada Trump, svijet neoliberalizma. Pitaju se jesu li oni posljednji koji svjedoče kraju epohe, kako da pomognu osiromašenima, hoće li uspjeti vratiti vlastitu vjeru u naš divni svijet. Divni svijete, gdje si ljubavni je roman i roman o prijateljstvu, filozofska i ekološka rasprava, ali nadasve djelo u kojem Sally Rooney hrabro, bez zadrške i ubojito točno ocrtava stanje naše svijesti i našega svijeta, roman kojim opravdava epitet najbolje spisateljice svoje generacije. “Priče o ljubavnim trokutima, četverokutima, šesterokutima i slično čine se kao nešto izlizano i već toliko puta viđeno, ali to i nije baš tako. Pripovijesti o ljubavnim odnosima svake vrste nikada neće prestati biti zanimljive i zapravo su neiscrpan izvor inspiracije. Ljubav je sve, i teška drama i urnebesna komedija i triler, pa ako hoćete dodati još koji žanr – nećete pogriješiti. Ne postoje dva ista ili barem približno slična ljubavna odnosa. (...) Palac gore za Rooney.” – booksa.hr “Ljubić bezobrazno mlade irske spisateljice postao je euroatlantska senzacija, i među kritikom i među publikom. Slijedili su Normalni ljudi, a zatim serija snimljena prema njima. Reklo bi se: i prije svoje tridesete Sally Rooney je postala jednom od trenutačno najutjecajnijih književno-televizijskih osoba.” – Dragan Jurak, Novosti O AUTORU: Sally Rooney rođena je 1991. godine u Castelbaru, u Irskoj. Diplomirala je englesku i američku književnost na Trinity Collegeuu Dublinu, gdje živi i radi. Svoj roman prvijenac Razgovori s prijateljima objavila je 2017. godine dok je još dovršavala studij američke književnosti te je njime odmah privukla pažnju književne kritike. Rooney je zahvaljujući ovom romanu po izboru The Sunday Timesa 2018. proglašena najboljim mladim piscem, a roman se našao u užem izboru brojnih nagrada poput prestižne nagrade Dylan Thomas za mlade pisce, nagrade skupine Kerry za najbolji roman godine, nagrade Rathbones Folio te nagrade International Dublin Literary Award. Njezin drugi roman Normal People nominiran je 2018. godine za nagradu Man Booker, nagradu Dylan Thomas i nagradu Women’s Prize for Fiction. Njezina djela objavljivana su u časopisima Granta, The White Review, The Dublin Review, The Stinging Fly, Kevin Barry’s Stonecutter i antologiji The Winter Pages.