PRVI NIŠANI – ISLAMSKI STEĆCI

Dolaskom Osmanskog carstva te padom Bosanskog kraljevstva polako se mijenjaju vjerski običaji te pojavljuju i etabliraju novi oblici nadgrobnih spomenika pa i stećaka.

Riječ je o stupu i krstači, koji obilježavaju period druge polovine XV, te početak XVI stoljeća. U ovom periodu polako prestaje klesanje stećaka, iako se određeni elementi njihove umjetnosti reflektiraju indirektno sve do danas.

Stupovi nastali pod utjecajem muslimanskih nadgrobnih spomenika nastaju najranije na područjima koja prva dolaze u kontakt s islamom. Tako se na području istočne Bosne pojavljuju i najstariji nišani, koji imaju sve karakteristike stećaka i epitafe pisane bosančicom, ali su podignuti osobama koje su pripadnici islamske vjeroispovijesti, kakav je nišan Mahmuta Brankovića iz Petrovog polja kod Rogatice.

 

Krstače nastaju da bi se u novonastalim aktivnostima jasno razlikovali kršćanski nadgrobni spomenici od islamskih, kojih polako nastaje sve više na našim područjima.

Prvi nišani pravljeni bez turbana, ukrašeni motivima kakvi se pojavljuju na stećcima, s epitafima pisanim bosančicom i antropomorfnim ili životinjskim predstavama jasno nastavljaju tradiciju stećaka. Oni u sebi pokazuju nepromijenjenu strukturu stanovništva, koje je u novonastalim okolnostima za svoju vjeru izabralo islam.

Odlomak iz temeljne nacionalne monografije, STEĆKOPEDIJA – Kameno blago stare bosanske države, mr. Edin Bujak, Mladinska knjiga Sarajevo, 2018.